{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hajrudin Somun: Rusija i Britanija su u "soft" ratu i BiH mora što prije ući u NATO

19.3.2018. u 18:46
88
174
Hajrudin Somun: Rusija i Britanija su u "soft" ratu i BiH mora što prije ući u NATO
88
Hajrudin Somun: Rusija i Britanija su u "soft" ratu i BiH mora što prije ući u NATO
Hajrudin Somun (Foto: RSE)
Sve hladniji odnosi Moskve i Londona, a uz pratnju drugih moćnih evropskih zemalja koje su stale na stranu Velike Britanije, učestalo pune naslovnice svjetskih medija koji s pravom podižu nivo zabrinutosti uzrokovane sve glasnijim buđenjem ruskog medvjeda.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Eskalaciju je označio pokušaj ubistva bivšeg ruskog obavještajca, prilikom čega su povrijeđeni i građani Velike Britanije. Da li je riječ o epizodi ili o teškom slučaju koji će donijeti pogoršanje, možemo li govoriti o malom hladnom ratu i kakva je uloga naše zemlje, pitali smo bivšeg bh. diplomatu, bivšeg ambasadora u Turskoj i novinara Hajrudina Somuna.

"Vjerovatna upotreba nervnog agensa pri likvidaciji bivšeg ruskog špijuna Sergeja Škripala i njegove kćeri Julije jeste epizoda, ali epizode često ukazuju na mnogo šira teška stanja u odnosima zemalja ili čitavih blokova zemalja. Ova ukazuje na jedan od pravaca u kojem se kreću pogoršani odnosi, ne samo Velike Britanije, nego i Zapada oličenog u euroatlantskim integracijama, sa sve jačom i u svjetskim poslovima i krizama prisutnijom Putinovom Rusijom. Slučajno ili ne, ova epizoda je izbila nekoliko dana prije ponovnog izbora Vladimira Putina za predsjednika pa je ruska ambasada u Londonu na svom Twitteru, reagujući na odluku britanske premijerke May da protjera 23 ruskih diplomata, izbacila ovakav komentar: 'Temperatura u odnosima Britanije i Rusije pala je na minus 23, ali nas nije strah hladnog vremena'", objasnio je Somun za Klix.ba.

Ipak, naš sagovornik tvrdi kako nema hladnog rata, ni velikog ni malog, ali da ima trgovinskog i finansijskog koji je, zajedno s vojnim invazijama Iraka i Afganistana, sirijskim haosom i globalnim terorističkim ratom, naveo Papu Franju da kaže kako se već odvija treći svjetski rat.

"Ovo što doživljamo je vrsta 'mekog', 'soft' rata, koji jednom varnicom - kao što je prva upotreba hemijskog oružja poslije Drugog svjetskog rata u britanskom Solesberiju – može da preraste i u 'hard' vojni sukob“, kaže bivši ambasador BiH.
Govoreći o tome šta su mogući uzroci eskalacije neprijateljstva, Somun svoj fokus usmjerava na Brexit i njegove posljedice, iako kaže kako su u igri i Ruska pozicija u Siriji te širenje NATO-a na Balkanu.

"Ima nešto što mi se čini da je Brexitom, razvodom Velike Britanije s Evropskom unijom, sada izbilo na površinu. Udaljavajući se od evropskog kontinenta, Britanija kao da se preko Atlantika vraća u okrilje Amerike pa će se možda ponovo govoriti o anglo-američkoj politici, kao što smo govorili u drugoj polovini 20. vijeka. O tome sam prvi put pomišljao kada je 2003. premijer Tony Blair donio nerazumnu odluku da se pridruži predsjedniku Bushu pri invaziji na Irak. Brexit je dobro došao Putinu, pa želi da, gdje god mu se ukaže prilika, zabije klin u zapadne alijanse. To, uostalom, čini i na istočnom krilu NATO-a, nudeći 'šarane laže' turskom predsjedniku Erdoganu, pa i na Balkanu. Amerikancima također odgovara odmicanje Britanije od Evrope i vraćanje na anglo-američku simbiozu američke moći i britanskog kolonijalnog iskustva. Zato je predsjednik Trump, za razliku od evropskih lidera, bezrezervno podržao premijerku May u novoj 'špijunskoj aferi'", objasnio je naš sagovornik.

Nije zanemarivo da optužbe uglavnom dolaze sa zapada prema Rusiji i teško ćemo čuti da Moskva optužuje zapadne zemlje za špijunažu, miješanje u utjecajnu sferu Rusije i slično. Pitali smo bivšeg bh. diplomatu zašto je odnos optužbi takav kakav jeste.

"Upravo to što sam rekao moglo bi biti u pozadini svih 'špijunskih afera' otkako se Rusija ponovo pojavila na svjetskoj sceni kao velika sila. Rusiji je malo lakše jer ima jednog čvrstog i veoma mudrog vođu i nekoliko okolnih poslušnih trabanata. Zapadni blok stalno popuckuje, ali se ipak održava na temeljima demokratskih vrijednosti usaglašavanja i kompromisa. I u ovom slučaju su kod njemačke kancelarke Merkel i francukog predsjednika Macrona, iako su podržali premijerku May, prevladali tonovi smirivanja, a ne daljnjeg pogoršavanja odnosa s Rusijom. A što se tiče špijunaže, njom se Rusija vještije koristi nego sav Zapad zajedno, pri čemu predsjednik Putin ima bogatije iskustvo nego ijedan zapadni političar. Služio je kao čovjek KGB-a u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, pored ostalog", rekao je Somun.

Ono što je najbitnije, a to je odgovor na pitanje kako je sve povezano s ruskim prisustvom u BiH, a koje često aktueliziraju zapadni mediji.

"Nisam baš verziran u odnose Bosne i Hercegovine s Rusijom, ali kao građaninu kojem je stalo do očuvanja jedinstva svoje zemlje, ne može mi biti svejedno ako se tenzije između Rusije i Zapada prenesu na Balkan koji bi mogao postati jedno od glavnih područja konflikta. Posljedice mogu biti i 'ovakve i onakve', negativne, destruktivne, ali u neku ruku i povoljne. Prvo ovo drugo – euroatlantske alijanse bi možda požurile da cijeli Balkan prime pod svoje okrilje, kao što su činili s Crnom Gorom. Zbog toga uporno tvrdim u razgovoru s prijateljima da je za BiH mnogo važnije približavanje NATO-u nego EU. Jer u slučaju pogoršanja kakvo su donijele 1990-e godine i Srbija i Hrvatska dobile bi još jednu priliku – u nizu onih koje su imali u cijelom prošlom vijeku – da se pokušaju proširiti na račun Bosne i Hercegovine. Srbija više, jer bi imala Rusiju uz sebe i već pripremljen teren u Banjoj Luci za kompenzaciju zbog gubitka Kosova. A Hrvatska manje zbog obaveza prema NATO-u i EU, ali bi se bar mogla domoći školja u Neumskom zaljevu kako bi zaštitila ptice kao jedine žitelje na tom kamenju", zaključio je Hajrudin Somun.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: