List ocjenjuje da je dvanaest godina nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, koji je odnio 100.000 života i milione ljudi ostavio bez krova nad glavom, Koštuničina vlada, po svemu sudeći, odlučila da ponovo zaigra na "bosansku kartu" i povuče paralelu između manjeg entiteta u Bosni i Hercegovini i Kosova.
Proglašavajući Kosovo i Republiku Srpsku glavnim nacionalim interesima u, kako ocjenjuje Guardian, "zastrašujućem maniru tako poznatom iz vremena Slobodana Miloševića", Srbija je bukvalno "zabila prst u oko" svijetu i izazvala krizu u svojim odnosima sa Zapadom, čak uspjevši i da "prizove" zajedničku protestnu notu ambasadora SAD-a, Britanije Francuske, Njemačke i Italije.
Međutim, uprkos mogućim negativnim posljedicama, Britanija i Francuska, na čelu sa SAD-om, djeluju odlučne u namjeri da priznaju nezavisnost Kosova do Nove godine, ne obazirući se na želje Beograda, niti na grčku i rusku podršku koju Srbija, bar o ovom pitanju, uživa.
Kosovo je, s druge strane, u nedavno objavljenom izvještaju Evropske komisije prikazano kao teritorija koja je sve samo ne spremna za samostalnu vladavinu, prenosi Guardian. I na Kosovu i u Bosni, piše list, prisutni su korupcija, slabe institucije i kršenja ljudskih prava. Etničke tenzije i dalje tinjaju, dok paravojne formacije čine sve kako bi se ponovo okupile i naoružale.
U zemljama poput zapadnobalkanskih, u kojima je situacija i dalje nestabilna i rovita, potez poput priznanja nezavisnosti Kosova mogao bi imati nesagledive posljedice po čitav region, navodi list.
"Međunarodna zajednica bi morala obratiti više pažnje na to koje poteze sama namjerava povući", prenosi Guardian riječi jednog visokog evropskog zvaničnika, koji potom napominje: "Doza nervoze svakako postoji. Ne smijemo dozvoliti da nam se po drugi put dogodi rat u Bosni."
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
