Greta Thunberg pozvala na promjenu načina proizvodnje hrane

Kao razloge je navela potrebu za smanjenjem emisije ugljika, sprečavanje zaraznih bolesti i sprečavanje maltretiranja životinja. Ocijenila je da će utjecaj poljoprivrede na okoliš, kao i izbijanje pandemije koronavirusa, a za kojeg se pretpostavlja da je životinjskog porijekla, potaknuti promjenu načina proizvodnje hrane.

"Naša povezanost sa prirodom je prekinuta, ali tu povezanost možemo promijeniti. Klimatska kriza, ekološka kriza i zdravstvena kriza su povezane", ukazala je Thunberg.

Podsjetila je da se zarazne bolesti vrlo često prenose sa životinje na čovjeka upravo tokom poljoprivrednih aktivnosti. Smatra da bi se prihvatanjem biljne ishrane smanjila emisija ugljen-dioksida za osam milijardi tona godišnje.

"We are part of nature — when we protect #nature, we are nature protecting itself."

For #BiodiversityDay, @GretaThunberg has released a new short film connecting the dots between our #biodiversity, health and #climate crises. 🌍

🎬Watch "#ForNature" now:https://t.co/ll1xUiJ7FB

— UN Biodiversity (@UNBiodiversity) May 22, 2021

Ranije su iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u nekoliko navrata naglasili da je koronavirus vjerovatno prešao sa šišmiša na drugu životinja, a koja je potom ovim virusom zarazila čovjeka. Naučnici su istakli da je od 1990. do 2004. godine 60 posto zaraznih bolesti među ljudima bilo životinjskog porijekla.

U međuvremenu su sve više zagovara da se pronađe alternativa za trenutni način prerade životinjskog mesa, a sve zbog zabrinutosti za ljudsko zdravlje, dobrobit životinja i zaštitu okoliša. Više kompanija širom svijeta testira laboratorijsko uzgajanje ribe, govedine i piletine. Riječ je o alternativnim načinima proizvodnje ove vrste hrane. U banci Barclays su procijenili da će tržište laboratorijski proizvedenog mesa do 2029. iznositi čak 140 milijardi dolara.

U organizaciji Globalni centar za prilagođavanje (Global Center on Adaptation), koja se bavi prilagođavanjem društva klimatskim promjenama, su potcrtali da bi klimatske promjene mogle uzrokovati smanjenje proizvodnje hrane u cijelom svijetu za 30 posto. Upozorili su da će velike vremenske nepogode primorati milione ljudi u primorskim sredinama da napuste svoje domove, prenosi agencija Reuters.