"Euroskupina je dogovorila uvjete i operativne modalitete usklađene finansijske potpore koja se može brzo aktivirati bude li trebalo", izjavio je sekretar za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn nakon završetka razgovora ministara finansija eurozone održanih putem video-veze.
Šef euroskupine, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, koji je predsjedavao video-konferencijom, izjavio je da bi bilateralni zajmovi zemalja članica EU-a i doprinos Međunarodnog monetarnog fonda mogli dosegnuti u prvoj godini iznos od 30 milijardi eura, prenosi Hina.
Juncker je dodao da Grčka još nije zatražila bilo kakvu pomoć.
Rehn je rekao da bi kamata na bilateralne pozajmice iznosile oko pet posto, što je manje nego što bi Grčka plaćala na tržištu kapitala, ali više od kamatnih stopa koje se obično plaćaju Međunarodnom monetarnom fondu.
Zemlje članice Evropske unije na svom posljednjem summitu 25. i 26. marta dogovorile su plan za pomoć Grčkoj, koji uključuje usklađene bilateralne zajmove zemalja članica te u manjem dijelu doprinos MMF-a.
Dogovoreno je da se plan može aktivirati samo u slučaju krajnje nužde, to jest ako bi se Grčka našla u situaciji da na finansijskim tržištima ne bi mogla finansirati svoje dugove.
Pomoć Grčkoj mogla bi se aktivirati tek ako to ocijene nužnim Evropska centralna banka i Evropska komisija.
Grčka tokom 2010. treba posuditi 53 milijarde eura, od toga je 30 milijardi za otplatu dospjelih dugova, 13 milijardi za plaćanje kamata i 10 milijardi za finansiranje proračunskog deficita.
Od početka godine Grčka je već na finansijskim tržištima posudila 18 milijardi eura i do kraja godine preostalo je naći još 35 milijardi.
Grčka će morati posuđivati novac i 2011. i 2012. godine, a da stvar bude gora, bonitetna agencije Fitch smanjila je njezin kreditni rejting, što će još više otežati cilj smanjenja proračunskog deficita na 8,7 posto ove godine.
Grčka bi dakle sada mogla dobiti do 30 milijardi eura.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
