Francuska pritišće Njemačku da definiše upotrebu raketa dugog dometa protiv Rusije: Mogu slučajno izazvati nuklearni rat

Kako navodi britanski list pozivajući se na šest izvora upoznatih s razgovorima, Pariz želi uskladiti njemačku doktrinu o upotrebi oružja za takozvane duboke precizne udare (DPS) s francuskom nuklearnom strategijom.

Jedan francuski zvaničnik upozorio je da bi napad konvencionalnim oružjem na cilj u Rusiji mogao izazvati nuklearni odgovor. "Ako Rusi ne pročitaju signal ispravno, mogli biste doći do nuklearnog praga, a da toga niste ni svjesni", rekao je.

Njemačka gradi arsenal

Njemačka, zajedno s Velikom Britanijom, Poljskom te nordijskim i baltičkim državama, značajno jača arsenal oružja velikog dometa kako bi pojačala odvraćanje Moskve. Berlin nabavlja i razvija niz raketa s kopnenih lansera dometa od 500 do više od 2.000 kilometara, kojima bi mogao gađati ciljeve duboko u Rusiji.

To je dio nastojanja Njemačke da predvodi evropsko naoružavanje nakon ruske invazije na Ukrajinu i kolebanja SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom. Njemački odbrambeni budžet za pet godina do kraja 2030. iznosi 780 milijardi eura.

Francuska o nuklearnoj doktrini razgovara s više evropskih zemalja otkako je predsjednik Emmanuel Macron u martu najavio raspravu o tome kako bi francuski nuklearni program mogao štititi i njih. Francuski zvaničnici strahuju da bi zbog Macronovog koncepta "isturenog odvraćanja" Moskva Pariz smatrala odgovornim za udare partnera.

"Ako nekoga pozovete u svoju kuću, odgovorni ste ako je zapali", rekao je jedan izvor upoznat s razgovorima.

Prema riječima jednog zvaničnika, Francuska je kao nuklearna sila razvila nepisana pravila ponašanja koja Nijemci nemaju, pa bi bilo bolje imati jasnu i javnu doktrinu kako Rusi nikad ne bi pogrešno protumačili signal.

Berlin: Potpuno se slažemo

Visoki njemački zvaničnik rekao je da se Berlin "ne bi mogao više složiti" da evropskim prijestolnicama treba zajednička doktrina i zajedničko razumijevanje ljestvice eskalacije. Dodao je da je upravo Njemačka prije tri godine pokrenula raspravu o jačanju konvencionalnog odvraćanja i da je od početka bilo jasno da nabavka ovakvih sposobnosti mora ići uz dogovor o njihovoj upotrebi.

Prema njegovim riječima, formalni razgovori kasnili su zbog unutrašnje francuske rasprave o nuklearnoj strategiji, a jedan od mogućih ishoda je zajednička izjava Njemačke, Francuske i Velike Britanije, iako je to još daleko.

Francuske strahove umanjio je i visoki britanski zvaničnik, rekavši da se njemačka strateška kultura brzo mijenja. Velika Britanija s Njemačkom razvija oružje dometa većeg od 2.000 kilometara na osnovu bilateralnog sporazuma iz 2024. godine, a dvije zemlje razgovaraju i o mogućem uključenju Francuske. Britanski zvaničnik naveo je da je cilj dubokih preciznih udara oslabiti ratni potencijal neprijatelja gađanjem komandnih centara, logističkih čvorišta, skladišta municije i fabrika oružja, a ne vladinih zgrada ni nuklearnih postrojenja.

Njemački general Ingo Gerhartz, koji predvodi NATO-ovu komandu zaduženu za odbranu centralne Evrope i istočnog krila, rekao je na Berlinskoj sigurnosnoj konferenciji da takve odluke uvijek moraju biti donesene u dogovoru sa saveznicima. "Šta god jedna država uradi prema Rusiji, oni će to uvijek pripisati cijelom NATO-u", kazao je.

Glasnogovornik njemačkog ministarstva odbrane kazao je da Njemačka razvija sposobnosti dubokih preciznih udara zajedno s Velikom Britanijom i ispituje mogućnost uključivanja Francuske.