Historijsko pomirenje dva susjeda: Pashinyan poručio da su Armenija i Turska vrlo blizu posljednjeg koraka

Pashinyan je to rekao u petak u Dublinu, na skupu u Institutu za međunarodne i evropske poslove, prenosi armenska agencija Armenpress. Govorio je o sastanku s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, održanom u srijedu u Antaliji na marginama klimatskog samita COP31, koji je opisao kao vrlo pozitivan.

"Obojica smo konstatovali da smo napredovali i da smo vrlo blizu posljednjeg koraka: uspostavljanja diplomatskih odnosa i potpunog otvaranja granica", rekao je Pashinyan.

Turska direkcija za komunikacije saopćila je nakon sastanka u Antaliji da su Erdogan i Pashinyan razgovarali o procesu normalizacije i regionalnim pitanjima.

Pashinyan je dodao da su se odnosi dvije zemlje posljednjih godina stvarno promijenili. Turska je, kako je naveo, otvorila svoje puteve za armenski izvoz i uvoz, doduše ne direktno preko zajedničke granice, nego preko Gruzije.

Granica zatvorena od rata u Karabahu

Turska je kopnenu granicu s Armenijom zatvorila u aprilu 1993. godine, tokom prvog rata u Nagorno-Karabahu, u znak solidarnosti s Azerbejdžanom, nakon što su armenske snage zauzele azerbejdžanski okrug Kelbadžar. Zračni promet obnovljen je 1995. godine, a direktni letovi između dvije zemlje ponovo postoje od februara 2022. Dvije zemlje ni danas nemaju diplomatske odnose.

Prvi veliki pokušaj pomirenja bili su protokoli koje su ministri vanjskih poslova Ahmet Davutoğlu i Eduard Nalbandjan potpisali u Zürichu 10. oktobra 2009. godine, uz posredovanje SAD-a, Rusije i Francuske. Predviđali su uspostavu diplomatskih odnosa, otvaranje granice i zajedničku historijsku komisiju o pitanju genocida nad Armencima.

Protokole nijedan parlament nije ratifikovao. Turska je normalizaciju počela vezati za sukob u Karabahu, a Azerbejdžan je vršio pritisak na Ankaru da odustane. Armenija je protokole proglasila ništavnim 1. marta 2018. godine.

Novi pokušaj počeo je 2021, kada su dvije zemlje imenovale specijalne predstavnike za normalizaciju, Serdara Kılıça i Rubena Rubinjana, i dogovorile se da razgovaraju bez preduslova. Ipak, ni dogovor o otvaranju granice za državljane trećih zemalja iz 2022. nije proveden, jer Ankara pomirenje s Armenijom i dalje veže za odnose Armenije i Azerbejdžana, piše armenski servis Radija Slobodna Evropa.

Pruga Kars - Gjumri

Prvi konkretni pomaci vidljivi su na prugama. Pashinyan je u maju objavio da je Armeniji otvorena pruga Ahalkalaki - Kars preko Gruzije za izvoz i uvoz, a turski specijalni predstavnik Kılıç to je nazvao novim korakom u direktnoj trgovini dvije zemlje.

Zajednička radna grupa sastala se u aprilu u Karsu o obnovi pruge Gjumri - Kars, koja ne radi od 1993. godine. Gradonačelnik Karsa rekao je armenskim novinarima da se po nalogu turskog predsjednika već pripremaju granični prelazi i pruga za otvaranje granice.

Ključ je mir s Azerbejdžanom

Turska normalizaciju s Armenijom i dalje veže za mirovni sporazum Armenije i Azerbejdžana. Ilham Alijev i Pashinyan su u augustu 2025. u Washingtonu, uz posredovanje Donalda Trumpa, postigli mirovni dogovor, a ministri vanjskih poslova parafirali su tekst sporazuma.

Sporazum još nije potpisan. Baku traži da Armenija prije potpisivanja promijeni ustav, za koji tvrdi da sadrži teritorijalne pretenzije prema Azerbejdžanu, što Erevan odbacuje. Pashinyan je u oktobru rekao da bi sporazum mogao biti potpisan 2027. ili 2028. godine, a šef armenske diplomatije Ararat Mirzojan da je Armenija spremna potpisati ga i do kraja ove godine.

Mirzojan tvrdi da mir na terenu već postoji, jer između dvije zemlje teku trgovina i prijevoz robe. Azerbejdžan Armeniji već isporučuje naftne derivate preko Gruzije.

Pashinyan je u Dublinu rekao i da mu je iskorištavanje ove prilike lična misija i obaveza vlade, a na pitanje gdje vidi Armeniju za 20 godina odgovorio je da je vidi kao članicu Evropske unije.