Fanatici ili oportunisti: Ko su izraelski doseljenici i zašto žive na palestinskoj zemlji

Neki od doseljenika sele se na okupirana područja iz vjerskih razloga, dok su drugi privučeni relativno nižim troškovima života i finansijskim poticajima koje nudi vlada. Ultraortodoksni Jevreji čine jednu trećinu svih doseljenika.

Većina izraelskih Jevreja koji žive na Zapadnoj obali kaže da izgradnja naselja poboljšava sigurnost zemlje, navodi Pew Research Center. Argument je da naselja djeluju kao tampon za nacionalnu sigurnost Izraela jer ograničavaju kretanje Palestinaca i podrivaju održivost palestinske države. Međutim, neki na izraelskoj ljevici tvrde da širenje naselja šteti rješenju s dvije države, a time i izgledima Izraela za mir.

Kada su izgrađena prva naselja

Izrael je počeo graditi naselja neposredno nakon što je zauzeo Zapadnu obalu, istočni Jerusalem i pojas Gaze u Šestodnevnom ratu u junu 1967. godine.

U septembru 1967. godine, blok Etzion u Hebronu bio je prvo naselje izgrađeno na okupiranoj Zapadnoj obali. U naselju sada živi 40.000 ljudi.

Kfar Etzion, jedno od najstarijih naselja, ima oko 1.000 ljudi, dok najveće – Modi'in Illit – ima oko 82.000 doseljenika, od kojih su većina ultraortodoksni Jevreji.

Uzastopne izraelske vlade provodile su ovu politiku što je dovelo do porasta doseljeničke populacije na okupiranim područjima.

Oko 40 posto okupirane zemlje Zapadne obale sada kontroliraju naselja. Ta naselja, zajedno s golemom mrežom kontrolnih tačaka za Palestince, učinkovito odvajaju palestinske dijelove Zapadne obale jedne od drugih, čineći izglede za buduću susjednu državu gotovo nemogućom.

Prvo jevrejsko naselje u Palestini datira iz ranog 20. stoljeća kada su Jevreji suočeni s raširenom diskriminacijom, vjerskim progonima i pogromima u Evropi počeli pristizati. Tadašnja Palestina, koja je još uvijek bila pod britanskom kolonijalnom kontrolom, bila je pretežno arapska s malom jevrejskom manjinom.

Tel Aviv, najveći grad Izraela, izgrađen je kao naselje u predgrađu arapskog grada Jaffe 1909. godine.

Masovna migracija Jevreja u Palestinu izazvala je arapski ustanak. Ali u nasilju koje je uslijedilo, dobro naoružane cionističke milicije etnički su očistile 750.000 Palestinaca 1948. godine. Palestinci svoje protjerivanje nazivaju Nakba, što na arapskom znači katastrofa.

Podržava li doseljenike vlada

Izraelska vlada je otvoreno finansirala i gradila naselja za Jevreje da tamo žive.

Izraelske vlasti daju svojim doseljenicima na Zapadnoj obali oko 20 miliona šekela (5 miliona dolara) godišnje za praćenje, prijavljivanje i ograničavanje palestinske gradnje u području C, koje čini preko 60 posto Zapadne obale. Novac se koristi za zapošljavanje inspektora i kupnju dronova, snimaka iz zraka, tableta i vozila između ostalog.

Izraelske su vlasti 4. aprile zatražile udvostručenje tog iznosa u državnom proračunu, na 40 miliona šekela (10 miliona dolara).

Tokom proteklih nekoliko godina, izraelska vojska je vodila telefonsku liniju koju je nazvala Ratna soba C, za doseljenike da nazovu i prijave palestinsku gradnju u Području C.

Nekoliko izraelskih zakona omogućuje doseljenicima da zauzmu palestinsku zemlju:

Izrael je oko 26 posto teritorija Zapadne obale proglasio "državnom zemljom", na kojoj se mogu graditi naselja.

Izrael je koristio pravna sredstva za izvlaštenje palestinske imovine za javne potrebe kao što su ceste, naselja i parkovi.

Nakon potpisivanja sporazuma iz Osla 1993. s Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (PLO), izraelska vlada službeno je prestala graditi nova naselja, ali su postojeća naselja nastavila rasti.

Stanovništvo naselja na Zapadnoj obali i u istočnom Jerusalemu poraslo je s otprilike 250.000 u 1993. na gotovo 700.000 u septembru ove godine.

Ali 2017. godine Izrael je službeno najavio početak izgradnje novih naselja.

Premijer Netanyahu, premijer Izraela s najdužim stažem, poticao je širenje naselja otkako je došao na vlast 1996. godine.

Postoje i izraelske "nevladine" organizacije koje rade na istjerivanju Palestinaca s njihove zemlje koristeći rupe u zemljišnim zakonima.

Izraelske vlasti također redovno oduzimaju i ruše palestinsku imovinu navodeći kao razlog nepostojanje građevinskih dozvola i zemljišnih dokumenata koje je izdao Izrael.

Ali međunarodne grupe za ljudska prava kažu da je dobivanje izraelske građevinske dozvole gotovo nemoguće.

Jesu li izraelska naselja legalna prema međunarodnom pravu

Sva naselja i ispostave smatraju se ilegalnima prema međunarodnim zakonima jer krše Četvrtu ženevsku konvenciju, koja zabranjuje okupacijskoj sili da preseli svoje stanovništvo na područje koje okupira.

Aktivisti kažu da su naselja enklave izraelskog suvereniteta koje su rascjepkale okupiranu Zapadnu obalu, a svaka buduća palestinska država izgledala bi kao niz malenih, nepovezanih bivših južnoafričkih bantustana ili naselja samo s crncima.

Ujedinjeni narodi su ih osudili kroz više rezolucija i glasanja. Godine 2016., rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda rekla je da naselja nemaju "pravnu valjanost".

Ali SAD, Izraelov najbliži saveznik, godinama je pružao diplomatsku zaštitu. Washington je dosljedno koristio svoje pravo veta u UN-u kako bi zaštitio Izrael od diplomatske cenzure.

Izrael odobrava i potiče naseljavanje. Iako ispostave smatra ilegalnima prema svojim zakonima, Izrael je posljednjih godina retrospektivno legalizirao nekoliko ispostava.

Više od 9.000 doseljenika povuklo se iz Gaze 2005. godine kada je Izrael demontirao naselja u sklopu plana "razdruživanja" bivšeg premijera Ariela Sharona.

Kako Izrael održava kontrolu nad Zapadnom obalom

Izrael je izgradio zid ili Barijeru razdvajanja koja se proteže više od 700 kilometara kroz Zapadnu obalu ograničavajući kretanje više od 3 miliona Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali i istočnom Jerusalemu. Ali Izrael kaže da je zid iz sigurnosnih razloga.

Palestinski poljoprivrednici moraju podnijeti zahtjev za dozvole za pristup vlastitoj zemlji. Ove dozvole potrebno je više puta obnavljati, a mogu se i uskratiti ili opozvati bez obrazloženja.

Na primjer, oko 270 od ukupno 291 hektara koji pripadaju palestinskom selu Wadi Fukin u blizini Betlehema označeno je kao područje C, koje je pod kontrolom Izraela. Oko 60 posto okupirane Zapadne obale spada u područje C.

Osim zida razdvajanja, preko 700 cestovnih prepreka postavljeno je diljem Zapadne obale, uključujući 140 kontrolnih tačaka. Oko 70.000 Palestinaca s izraelskim radnim dozvolama prelazi ove kontrolne tačke u svom svakodnevnom putovanju na posao.

Palestinci se ne mogu slobodno kretati između okupirane Zapadne obale, istočnog Jerusalema i Gaze i za to su im potrebne dozvole.

Grupe za ljudska prava kao što su Human Rights Watch i B'Tselem zaključile su da se izraelska politika i zakoni korišteni za dominaciju palestinskog naroda mogu opisati kao "apartheid".

Je li nasilje doseljenika poraslo posljednjih sedmica

Doseljenici su izveli više od 198 napada na Zapadnoj obali prisilivši oko 1.000 Palestinaca da napuste svoje domove dok je Izrael nastavio nemilosrdno bombardiranje Gaze..

"Doseljenici su činili zločine na okupiranoj Zapadnoj obali mnogo prije 7. oktobra. Međutim, kao da su nakon 7. oktobra dobili zeleno svjetlo za izvođenje novih zločina", rekao je za Al Ghassan Daghlas, dužnosnik palestinskih vlasti koji prati aktivnost doseljenika.

Doseljenici su 28. oktobra ubili palestinskog farmera koji je brao masline u gradu Nablusu na okupiranoj Zapadnoj obali.

"Sada smo u sezoni berbe maslina - ljudi nisu uspjeli doći do 60 posto stabala maslina u području Nablusa zbog napada doseljenika", rekao je Daghlas.

Beduinsko selo Wadi as-Seeq na okupiranoj Zapadnoj obali ispražnjeno je od 200 stanovnika 12. oktobra nakon prijetnji doseljenika.

Prošle godine je zabilježeno rekordno nasilje doseljenika, poraslo s prosječno tri na osam incidenata dnevno, prema podacima Ujedinjenih naroda.

Posljednjih godina doseljenici sve više pokušavaju moliti u kompleksu džamije Al-Aqsa, izazivajući zabrinutost Palestinaca da žele posegnuti u treće najsvetije mjesto islama. Jevrejske molitve nisu dopuštene prema "statusu quo" koji upravlja Al-Aqsom.

Tri dana prije nego što je Hamas izveo smrtonosni napad unutar Izraela, doseljenici su upali u kompleks džamije. Godine 2021. izraelska policija upala je u kompleks džamije kako bi omogućila ulazak doseljenika, što je izazvalo smrtonosni sukob.

U februaru su krajnje desničarski doseljenici divljali u gradu Huwara na Zapadnoj obali paleći desetke kuća i automobila. Nakon nasilja, izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich pozvao je da se Huwara "izbriše".

Nasilje izraelskih doseljenika raselilo je više od 1.100 Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali od 2022. godine, navodi se u izvještaju UN-a objavljenom u septembru 2023. godine.