Evropska komisija trebala bi u sedmicama koje dolaze objaviti nove smjernice za poboljšanje satelitskog praćenja klime na Zemlji.
Evropska unija satelite koristi u programu GMES (Globalno praćenje okoliša i sigurnosti), projektu praćenja Zemlje da bi se predvidjele prijetnje u okolišu.
To je druga najvažnija inicijativa u svemirskoj politici EU-a poslije Galilea.
Dokument koji definira buduće akcije u tom projektu slijedit će nakon nacrta uredbe o pojedinostima njegova djelovanja do 2013., koji je Komisija predstavila u aprilu.
No, glavni izazov ostaje i dalje satelitska navigacija. Evropljani još čekaju na Galileo, evropsku alternativu američkom GPS-u i ruskom GLONASS-u.
Kina je također počela razvija alternativni sustav, koji je prema mišljenju mnogih stručnjaka napredniji od evropskog.
Za razliku od američkog i ruskog sustava, koje finansira i nadzire vojska, Galileo je zamišljen za civilne i komercijalne svrhe. To bi mu trebala biti prednost, no komercijalne aplikacije ne očekuju se idućih pet godina.
U međuvremenu, početkom oktobra Komisija je pokrenula svojevrsnog prethodnika Galileu - EGNOS, koji poboljšava tačnost signala satelitske navigacije u Evropi.
EGNOS trenutno koriste GPS-ovi pretplatnici, a u budućnosti će biti dodatna usluga u sklopu Galilea.
Galileo je pokrenut 1999., a trebao je biti operativan do 2008. Međutim, osam kompanija koje su tvorile konzorcij za njegov razvoj povuklo se iz projekta u maju 2007. smatrajući da bi preuzele prevelik financijski rizik bez jasnih jamstava da će im se ulaganja isplatiti.
Evropska komisija pronašla je novo rješenje koje se temelji na javnom financiranju izgradnje Galileove infrastrukture do 2012., nakon čega sustavom može upravljati javno-privatno partnerstvo.
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
