Nakon što je u Vijeću sigurnosti Rusija blokirala donošenje rezolucije koja bi otvorila put rješavanju pitanja statusa Kosova na temelju plana posebnog izaslanika UN-a Marttija Ahtisaarija, koji je predložio međunarodno nadziranu neovisnost, odlučeno je da se pristupi novim pregovorima, ovaj put pod okriljem međunarodne trojke koju čine Sjedinjene Države, Rusija i Evropska unija.
Međutim, ti pregovori imaju vrlo male izglede za uspjeh s obzirom na dijametralno suprotno stajalište Srbije i kosovskih Albanaca.
Evropska unija, zbog nesuglasja u vlastitim redovima, najviše se pribojava jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova i još nema odgovor kako će se postaviti u tom slučaju.
S obzirom na najave nekih zemalja da su spremne priznati neovisnost Kosova, koju bi proglasili Albanci, Koštunica je upozorio da u tom slučaju "šteta ne bi bila nanesena samo Srbiji".
"Naša vlada ozbiljno razmatra mogućnost jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova i nadamo se da će to biti spriječeno. Šteta u tom slučaju ne bila nanesena samo Srbiji, bila bi puno šira, takva odluka bi bila štetna ne samo za zemlje koje bi priznale neovisno Kosovo, nego i za mnoge druge zemlje i regije jer Kosovo nije jedinstven slučaj i ne može se u jednom slučaju kršiti Povelja UN-a, a u drugima ne. Možda bi najveća šteta bila za Ujedinjene narode", rekao je Koštunica.
On je također opovrgnuo da se tajno razgovara o podjeli Kosova. "To su laži koje širi prištinski dnevnik Koha Ditore", rekao je Koštunica.
Koštunica je u Bruxellesu razgovarao i s predsjednikom Evropskog parlamenta Hansom-Gertom Poetteringom i visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Javierom Solanom.
U svim tim razgovorima, on je ponavljao svoje stajalište da je njegova vlada spremna na kompromis oko Kosova "u skladu s Poveljom UN-a i Helsinškim završnim aktom, koji govore o teritorijalnom integritetu država".