Uoči skupa sastat će se i čelnici iz Evropske narodne stranke. Samiti Evropske narodne stranke redovno se održavaju uoči svakog samita EU-a, na kojem se zauzimaju stajališta o temama koje su na dnevnom redu Evropskog vijeća.
Očekuje se da će plan spašavanja finansijskog sektora, koji je dogovoren u nedjelju u Parizu na sastanku čelnika 15 zemalja, biti prihvaćen i na nivou cijele Unije.
Petnaest zemalja eurozone dogovorilo se o planu za izlazak iz finansijske krize koji uključuje jamstva za međubankovne zajmove i mogućnost dokapitalizacije banaka.
Ukupna moguća vrijednost predviđenih mjera doseže oko 2.000 milijardi eura, ali ta svota uključuje i bankovna jamstva, koja možda nikad neće biti aktivirana.
"Siguran sam da ćemo se sutra na sastanku dogovoriti. Vjerujem u razum i smisao za odgovornost nacionalnih vlada", izjavio je u utorak predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso.
Glavni čimbenik plana za spašavanje jesu jamstva za međubankovne pozajmice, jer je nepovjerenje među bankama i njihova nespremnost da međusobno posuđuju novac glavni uzrok sadašnje krize, koja se može preliti i na realni sektor i izazvati recesiju.
Plan također predviđa i jamstvo na pologe građana od najmanje 50.000 eura, a zemlje članice mogu se odlučiti i na više svote, što su mnoge i učinile.
Na samitu će biti riječi i o klimatsko-energetskom paketu, koji izrađuju institucije Evropske unije.
Barroso je istaknuo kako finansijska kriza nije razlog da EU odustane od svojih preuzetnih planova u borbi protiv klimatskih promjena smanjenjem emisija ugljičnog dioksida, smanjenjem energetske potrošnje te promicanjem zamjenskih izvora energije.
"Globalno zagrijavanje neće nestati zbog finansijske krize", rekao je Barroso.
Čelnici EU-a saslušat će i izvještaj irskog premijera Briana Cowena o pripremama za izlazak iz krize nastale pošto su irski birači na referendumu odbacili Lisabonski ugovor. Dublin je već naznačio da na samitu neće iznijeti nikakve konkretne prijedloge, koji se mogu očekivati tek na prosinačkom sastanku. Očekuje se da bi do tada sve ostale zemlje mogle završiti ratifikacijski proces, pa bi Irska bila pod jačim pritiskom da ponovno raspiše referendum.
Evropsko vijeće također bi trebalo potvrditi i Evropski pakt o imigraciji i azilu, deklaraciju kojom se zemlje članice obvezuju da će razvijati zajedničku politiku u tim područjima. Po Paktu Evropa mora ograničiti broj useljenika i dati prednost visokokvalificiranim osobama pri useljavanju.
Čelnici bi trebali razgovarati i o stanju u Gruziji te o odnosima s Rusijom i svojim istočnim susjedima.
Lana Jurčević pet mjeseci nakon poroda otkrila neobično ime kćerke, tetovirala ga na ruci
