Estonija razvila plan za najgori scenarij: Ako je okupira Rusija, država će raditi online
Plan su estonske vlasti nazvale hukukindlus, što bi se moglo prevesti kao otpornost na najgori scenarij. Cilj je da država nastavi raditi i ako ostane bez vlastite teritorije, slično kao što je Charles de Gaulle tokom Drugog svjetskog rata iz Londona vodio Slobodnu Francusku.
Estonija, zemlja s 1,3 miliona stanovnika koja s Rusijom dijeli granicu dugu 294 kilometra, strahuje da bi bila jedna od prvih meta ako bi Moskva napala neku članicu Evropske unije. Estonske vlasti Rusiju već optužuju za cyber napade, planirane podmetnute požare i oštećenja podmorskih kablova.
"Javne usluge bi se prebacile u cloud ili kad budu uništeni data centri ili kad neprijateljski vojnici budu na terenu, pa ne budemo mogli raditi", rekao je Tõnu Grünberg, jedan od autora strategije i bivši zamjenik generalnog sekretara za digitalnu infrastrukturu i cyber sigurnost u estonskom Ministarstvu pravde i digitalnih poslova.
Kopija države u Luksemburgu
Estonija već čuva rezervnu kopiju podataka u "digitalnoj ambasadi" u Luksemburgu. Riječ je o kopiji temelja države, od registra građana i zemljišnih knjiga do zakona.
"Sada želimo zaista biti online, šta god da se desi. Sve ključne usluge ostaju dostupne", kazao je Grünberg.
Vlada gradi sigurne aplikacije na cloud platformama Microsoft Azure i Amazon Web Services, ali i na vlastitom državnom cloudu. Sistem se prenosi u digitalnu ambasadu i na druge lokacije u Evropi.
"U najtežim scenarijima moramo sačuvati pouzdan temelj s kojeg se estonska digitalna država može ponovo izgraditi", rekao je Allan Allmere, savjetnik za IT arhitekturu i infrastrukturu u ministarstvu, koji vodi plan. Dodao je da je cilj da Estonija nikad ne mora krenuti od nule.
Prema njegovim riječima, prvi korak bio je osigurati da podaci države ne nestanu, a sljedeći da država s tim podacima može funkcionisati tokom krize. Estonija želi i da ti podaci ostanu razumljivi i upotrebljivi decenijama.
Pouka iz 2007. godine
Estonci su ranjivost digitalnih usluga osjetili 2007. godine, kada je zemlju 22 dana pogađao talas cyber napada koji je oborio veliki dio komercijalnih i državnih usluga. Vlasti su napade kasnije pripisale Rusiji.
Nakon toga Estonija je potpuno preuredila digitalnu infrastrukturu, a danas je mnogi smatraju najdigitalizovanijom državom na svijetu.