Eisenkot ili Netanyahu: Ima li ikakve suštinske razlike među njima i šta ovi izbori u Izraelu znače za Gazu

Izbori su prvi od napada Hamasa 7. oktobra 2023. i rata u Gazi koji je uslijedio. Prema prosjeku anketa televizija Kan 11, Kanal 12 i Kanal 13, koji je u petak objavio Haaretz, a prenosi Al Jazeera, Netanyahuov blok mogao bi osvojiti 50 mandata, a opozicioni blok predvođen Eisenkotom 54. Za većinu u Knesetu potrebno je 61 od 120 mandata. Birališta se zatvaraju u 22 sata po lokalnom vremenu.

Palestinska država nije na stolu

Ni Netanyahu ni Eisenkot trenutno ne podržavaju stvaranje palestinske države u doglednoj budućnosti, piše NPR. Eisenkot je u augustu, nakon što je lider Ujedinjene arapske liste Mansour Abbas pozvao na kraj okupacije, obećao da palestinske države neće biti ni sada ni u narednoj vladi, prenio je Haaretz.

Prema NPR-u, najveće razlike između dvojice kandidata tiču se demokratskih institucija, okupirane Zapadne obale i odnosa Izraela sa svijetom.

Gaza: Ista obećanja, različiti putevi

Obojica obećavaju kraj Hamasove vlasti u Gazi. Eisenkot to obećava u roku od 18 mjeseci od preuzimanja dužnosti, diplomatijom ili vojnom silom, piše Axios, a Netanyahu do kraja mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa, navodi Jerusalem Post.

Prema analizi Jerusalem Posta, nijedan od njih nema jasan plan za Gazu. Razlika je u tome što bi Eisenkot, za razliku od Netanyahua, bez većeg otpora provodio Trumpov plan primirja, uključujući tehnokratsku upravu i policiju povezanu s Palestinskom upravom te međunarodne mirovne snage. Eisenkot je tom listu ranije rekao da bi Palestinsku upravu smatrao boljom od nastavka vladavine Hamasa ako su to jedine opcije.

Za Palestince u Gazi, koji ne glasaju na ovim izborima, ključna pitanja su hoće li Izrael ublažiti blokadu, povući vojsku, dozvoliti raseljenima povratak i omogućiti obnovu, piše The New Arab.

Zapadna obala: Najveća razlika

Jerusalem Post ocjenjuje da su razlike između kandidata o Zapadnoj obali "kao noć i dan". Eisenkot je najavio oštriji obračun s nasiljem jevrejskih doseljenika i djelovanje protiv ispostava koje su nezakonite i po izraelskom zakonu, piše NPR.

Prema Jerusalem Postu, Eisenkot bi vratio administrativni pritvor za jevrejske ekstremiste, koji je ministar odbrane Israel Katz suspendovao u januaru 2025., a vjerovatno bi uklonio većinu od više od 100 novih "farmi" nastalih pod nadležnošću ministra Bezalela Smotricha. Gradnju novih naselja zamrznuo bi ili ograničio na širenje postojećih. List dodaje da Eisenkot nema viziju rješenja sukoba s Palestincima na Zapadnoj obali.

Smotrich, Netanyahuov koalicioni partner, ranije je za Ynet izjavio da bi izraelska vojska na Zapadnoj obali trebala "uraditi ono što smo uradili u Gazi", prenosi Al Jazeera.

Iran, Liban i Washington

O Iranu i Libanu razlike su manje. Obojica bi zadržala sigurnosnu zonu u Libanu, a Eisenkot je rekao da bi granicu povukao na osam kilometara, piše Jerusalem Post. Obojica bi napala Iran u određenim okolnostima, ali bi Netanyahu bio spreman preuzeti veći rizik, ocjenjuje list.

Netanyahu ima Trumpovu podršku i u kampanji je tvrdio da Eisenkot ne bi održao taj odnos niti bi mogao pokrenuti zajednički američko-izraelski napad na Iran, prenosi PBS. Eisenkot najavljuje bolje odnose s Evropom i obnovu veza s obje stranke u Washingtonu, uključujući demokrate.

Saudijska Arabija čeka novu vladu, ali njen zahtjev za palestinskom državom ostaje u suprotnosti sa stavovima vodećih kandidata, piše i24NEWS.

Ni pobjeda opozicije ne znači brzu promjenu. Eisenkot je isključio da bi služio pod Netanyahuom, a za vladu bi mu mogla trebati podrška arapskih stranaka, što Netanyahu u kampanji koristi kao upozorenje biračima. Ako nijedan blok ne dobije većinu, mogući su ponovljeni izbori, a Netanyahu bi do tada ostao premijer s punim ovlastima, piše NPR.