Od 1972. godine Konvencija UNESCO-a broji 191 članicu, te ima zadatak zaštititi svjetsku kulturnu i prirodnu baštinu. Ranije, Turskoj je dodijeljeno 11 stranica, uključujući i historijska područja u Istanbulu, Veliku džamiju i bolnicu u Divrigi, Hattusha: Hittite, planinu Nemrut, Canthos-Letoon, arheološko nalazište Troje, Nacionalni park Goreme, Rock Dites Cappadocia, Hierapolis-Pamukkale, grad Safranbolu, Selimije džamiju i njen socijalni kompleks, te neolitsko nalazište Catalhoyuk. Sada su se Bursa Cumalikizik i İzmir Bergama našli na ovoj listi.
Izmir Bergama je druga kulturna baština Turske koja se ovoga puta našla na listi. Bergama, koji je predstavljao jedan od najvažnijih središta umjetnosti i kulture u helenističkom dobu, našao se na listi u kategoriji znamenitih mjesta prirode, budući da sadrži najveće biblioteke iz helenističkog perioda. Danas Bergama predstavlja poveznicu sa prošlošću, zahvaljujući svojoj bogatoj kulturnoj baštini, ali i elementima iz helenističkog , rimskog, Istočno-rimskog i osmanskog perioda.
Turska ima ukupno 52 kulturna dobra, 49 u kulturnoj, dva u mješovitoj (kulturna i prirodna) i jedan u prirodnoj kategoriji na UNESCO-vom privremenom popisu svjetske baštine.