Države se nisu mogle usaglasiti: UN nije donio obavezujuća pravila za autonomno oružje
Takva pravila tražili su generalni sekretar UN-a António Guterres, mnoge države i aktivisti.
Razgovori su vođeni u okviru Konvencije o određenom konvencionalnom oružju, koju je ratificiralo 128 država. Odluke se donose konsenzusom, pa svaka država može blokirati dogovor.
Visoka predstavnica UN-a za razoružanje Izumi Nakamitsu ishod je nazvala "značajnim postignućem", ali je priznala da se on može gledati kao "čaša do pola puna ili do pola prazna", podsjetivši da se Guterres nadao pravno obavezujućem sporazumu još ove godine.
Aktivisti optužuju vojne sile poput Rusije i Sjedinjenih Američkih Država da su blokirale snažnije formulacije. Organizacija Stop Killer Robots govori o "razvodnjenom mandatu", a Beatrice Fihn, osnivačica organizacije za međunarodno pravo Lex International, kaže da se odlukom problem samo odgađa za još dvije godine.
Max Tegmark, stručnjak za mašinsko učenje s Massachusetts Institute of Technology (MIT) i osnivač Future of Life Instituta, rekao je da su se države složile da je dovoljno samo razgovarati o tom pitanju, i to 14. godinu zaredom, dok to oružje omogućava zločine.
Prije konferencije Brazil, Austrija, Belgija, Irska, Meksiko, Novi Zeland i Panama predložili su pokretanje pregovora o pravilima koja bi spriječila ili ograničila mogućnost da mašine ubijaju bez ljudske kontrole i odgovornosti. Taj prijedlog nije prošao.
"Tehnologija napreduje brže od diplomatije. Diplomate su vrlo spore", rekao je brazilski ambasador Frederico Meyer.
Guterres, kojem mandat ističe krajem godine, postavio je 2026. kao rok za pokretanje pregovora o sporazumu o autonomnim sistemima naoružanja. Papa Lav XIV te brojne humanitarne organizacije pozivali su na brzo djelovanje prije nego što takvo oružje postane toliko rašireno da ga bude teško regulisati.
Prema navodima aktivista, naoružani dronovi koji mogu samostalno napadati ciljeve već su u pojedinim slučajevima korišteni u ratnim zonama, ali još nisu u širokoj upotrebi.