Drama tokom sjednice UN-a: Amerika demonstrativno napustila sastanak kada je Francuska preuzela riječ
Ovaj čin uslijedio je dva dana nakon oštre online rasprave između zvaničnika ove dvije države, a povod je bilo američko glasanje protiv obnavljanja četverogodišnjeg mandata visokom komesaru UN-a za ljudska prava Volkeru Turku.
Tenzije su eskalirale kada je francuska misija pri UN-u objavila da SAD više nisu "svjetionik ljudskih prava" i da su sada izolovane, svrstavši ih u društvo Sjeverne Koreje, Nikaragve, Malija i Rusije.
Ubrzo je uslijedio odgovor američkog ambasadora pri UN-u Mikea Waltza, koji se oglasio na platformi X. On je optužio Francusku da podržava komesara koji "drži predavanja slobodnim, suverenim demokratijama poput Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Izraela, dok se istovremeno dodvorava najgorim svjetskim tlačiteljima".
It is disappointing – though not surprising – that this is how France deflects on its shameful vote to coddle some of the worst human rights abusers.
— Ambassador Mike Waltz (@USAmbUN) July 26, 2026
France voted for someone who has been lecturing, free, sovereign democracies like the United States, the UK, and Israel, while… https://t.co/m6zxE95d5l
Objašnjavajući napuštanje sastanka, zamjenski američki predstavnik Dan Negrea poručio je Vijeću sigurnosti da će njegova delegacija nastaviti izlaziti sve dok Francuska ne odustane od, kako je naveo, "ponižavajuće i nepoštovne retorike".
S druge strane, francuski ambasador Jerome Bonnafont u svom govoru je ignorisao američki izlazak, istakavši tek da Francuska nastavlja raditi na očuvanju nezavisnosti UN-a i njegove sposobnosti djelovanja.
Uprkos američkom protivljenju, Volker Turk koji je ranije oštro kritikovao američko i izraelsko kršenje međunarodnog prava u Palestini i Iranu, zadržao je svoju poziciju. Generalna skupština UN-a izglasala je njegov novi mandat sa 144 glasa za, 10 protiv i 13 suzdržanih.
Odnosi između Washingtona i Pariza dodatno su zategnuti i zbog niza drugih otvorenih pitanja, poput rasprava oko potrošnje unutar NATO-a, neslaganja u vođenju trgovinske politike, te Trumpovih prijetnji okupacijom Grenlanda, teritorije koja pripada Danskoj.
Pored toga, Francuska je, zajedno s nizom drugih evropskih zemalja, izazvala gnjev Washingtona zbog odbijanja da direktno učestvuje u američko-izraelskom ratu protiv Irana.