Italija najviše pogođena
25

Dok je koronavirus bio na vrhuncu, smrtnost u dijelovima Evrope bila devet puta veća od prosječne

F. H.
Mapa: ONS/ Dailymail.com
Mapa: ONS/ Dailymail.com
Smrtnost je bila devet puta veća od prosječne u dijelovima Evrope tokom najmračnijih dana pandemije covida, pokazuju službene brojevi.

Bergamo, grad u sjevernoj Italiji, zabilježio je 156,1 smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi u sedmici do 20. marta 2020. godine što je 800,5 posto više od prosjeka za to doba godine.

To znači da je bio grad s najviše smrtnih slučajeva u tom periodu u Evropi tokom covid krize, prema podacima Ureda za nacionalnu statistiku (ONS). Za poređenje, Birmingham, gdje je broj smrtnih slučajeva najviše porastao u Velikoj Britaniji, zabilježio je porast od 239,5 posto sredinom aprila.

Na nacionalnoj razini, Italija, prva evropska nacija koju je zahvatio virus, zabilježila je najveći porast broja smrtnih slučajeva. ONS je promatrao relativnu dobno standardiziranu stopu smrtnosti širom Evrope za svaku sedmicu između 28. decembra 2019. i 1. jula 2022.

Cifre pokazuju razliku između stope smrtnosti zabilježene za svaki od ovih sedmica u poređenju s prosjekom zabilježenim između 2015. i 2019. godine.

Nacionalno, statističari su otkrili da je Italija zabilježila vrhunac u stopama smrtnosti u sedmici do 27. marta 2020., kada je umrlo 74,1 posto više ljudi nego što se očekivalo.

Italija je bila prva zemlja u Evropi koju je pogodio Covid. Uočila je svoj prvi slučaj u februaru 2020., u sjevernoj regiji Lombardije, a prvi val smrti dosegao je vrhunac u martu. Visoki broj smrtnih slučajeva u zemlji pripisan je starenju stanovništva i prenapregnutom zdravstvenom sistemu.

Španjolska (138,5 posto) i Francuska (50,2 posto) zabilježile su svoj vrhunac sedam dana kasnije, sa smrtnim slučajevima koncentriranim oko Madrida i Pariza.

U Velikoj Britaniji bilo je najviše smrtnih slučajeva u sedmici koja je završila 17. aprila 2020., kada je bilo 38 smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi, 97,9 posto više od očekivanog. Smrtnost u Engleskoj (38,7 na 100 000, 107,6 posto) i Walesu (34,8 na 100 000, 68,7 posto) naglo je porasla te iste sedmice.

ONS je podijelio stope prema područjima, koja se nazivaju Nomenklatura teritorijalnih jedinica za statistiku, kojih ima 179 u Velikoj Britaniji i 1166 u Evropi.

Nakon Bergama, El Hierro, jedan od Kanarskih otoka, zabilježio je najveći porast stope smrtnosti u 2020. (621 posto), a slijede ga Segovia, sjeverna Španija, (620,4 posto) i Cremona, sjeverna Italija (554,6 posto).

U 2021. El Hierro (595,7 posto), Lungau, jugozapadna Austrija (389,1 posto) i Mayotte, francuski prekomorski teritorij (379,1 posto) zabilježili su najveći porast.

Najveći porast broja smrtnih slučajeva u 2022. zabilježen je u Lungau (376 posto), Außerfernu u Austriji (228,9 posto) i Eilean Siaru u Škotskoj (184,1 posto).

ONS je također ispitao u kojim je područjima najduže zabilježena visoka smrtnost. Bukurešt, u Rumuniji, zabilježio je stopu smrtnosti najmanje 50 posto višu od očekivane za četvrtinu svih sedmica u razdoblju od 30 mjeseci. Slijede Sofija u Bugarskoj (17 posto) i Birmingham (9,4 posto).

U Velikoj Britaniji Birmingham je zabilježio najveću stopu smrtnosti u poređenju s prosjekom prije pandemije, s skokom od 239,5 posto u tjednu do 17. aprila 2020. London (220,8 posto), Manchester (206,8 posto) i Cardiff (146,6 posto) zabilježili su najveći broj smrtnih slučajeva iste sedmice.

Od početka pandemije, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prijavljeno je gotovo 7 miliona smrtnih slučajeva od virusa. Velika Britanija je zabilježila oko 230.000 smrtnih slučajeva čiji je smrtni list naveo Covid kao jedan od uzroka.