O-Gon Kwon, koji je predsjedavajući sudija u vijeću koje vodi postupak protiv Župljanina i Miće Stanišića, obrazložio je da u interesu efikasnoga i fer suđenja tužitelji ICTY-a treba da dostave svoje odgovore na Župljaninov zahtjev do 15. decembra.
Karadžić još nije zatražio odobrenje sudskog vijeća da iznese svoj stav o Župljaninovom zahtjevu.
Župljanin je zatražio prošle sedmice od Haškog suda da njegov predmet pripoji slučaju Karadžića radi fer suđenja i interesa pravde.
Zahtjevom koji je sastavio njegov advokat Tomislav Višnjić od ICTY-a je zatraženo da spoji slučaj Župljanin, koji je 29. septembra već pripojen slučaju protiv Stanišića, procesu protiv bivšeg lidera RS-a i da tužilaštvo konsolidira i precizira optužnice podignute protiv njih.
U zahtjevu advokat Višnjć je obrazložio da je "čudno što je suđenje Župljaninu, optuženom za zločinački poduhvat, na najvišem nivou uopće razdvojeno od Karadžićevog predmeta" i da bi spajanje tih slučajeva pomoglo sudskom vijeću da bolje razumije historijske okolnosti u vrijeme događaja za koje su optuženi.
Župljanin je uhapšen 11. juna u Pančevu, poslije devet godina skrivanja. On je kod istražnog sudije odbio primiti hašku optužnicu tvrdeći da je pogrešno utvrđen njegov identitet i da on nije Župljanin već Branislav Vukadin.
Tužilaštvo ICTY-a podiglo je optužnicu protiv Župljanina 17. decembra 1999. zbog krivičnog djela zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja na teritoriji Bosne i Hercegovine 1992. godine.
Desetak dana poslije hapšenja Župljanin je prebačen u pritvorsku jedinicu ICTY-a u Sheveningenu, a na prvom pojavljivanju pred sudom negirao je navode optužnice tvrdeći da nije kriv.
Karadžić je uhapšen 21. jula u Beogradu, nakon 12 godina skrivanja pod lažnim identitetom, a 30. jula je izručen Haškom sudu. On je optužen za genocid i niz drugih ratnih zločina tokom rata u BiH.
