Bivši bh. ambasador
282

Dizdarević: U Iranu se dešava ciljana destabilizacija zemlje

FENA
Zlatko Dizdarević (Foto: Facebook)
Zlatko Dizdarević (Foto: Facebook)
Ovo što se posljednjih dana događa u Islamskoj Republici Iran, zemlji koja se jasno okrenula reformskom procesu, predstavlja zapravo ciljanu destabilizaciju zemlje i to iznutra, ali i izvana, ocijenio je novinar i bivši ambasador Bosne i Hercegovine na Bliskom Istoku Zlatko Dizdarević.

U razgovoru za Fenu napomenuo je da lično nije iznenađen tamošnjim protestima jer je cjelokupna situacija na Bliskom Istoku takva da se može prevesti kao poraz dosadašnje vodeće alijanse na Bliskom istoku, a to su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael te druge zemlje sličnih interesa.

"Svim ovim kako se završava situacija u Siriji, kako se završila situacija u Iraku te u kom pravcu ide situacija u Jemenu, može se reći da je u pitanju veliki geostrateški zemljotres", smatra ovaj bh. diplomata.

Ističe da je rusko-iransko-kineska alijansa, uz još neke saveznike, očigledno preuzela u svoju korist geostratešku situaciju, a to zapadne zemlje, dodaje Dizdarević, nisu mogle lako prihvataiti zbog interesa i očekivanja na Bliskom Istoku.

U takvoj situaciji, najizazovnija tačka za destabilizaciju te generalne situacije na Bliskom istoku je Iran koji se pojavljuje kao značajna regionalna sila nakon što su, pod pritiskom sankcija, bili izolirani.

"Iran se pojavljuje kao značajan sila u regionu na način koji nije prihvatljiv za zapadnu koaliciju, a prije svega za Izrael. Zato nisam iznenađen idejom, potrebama i ciljevima zapadne koalicije da destabilizira Iran", naglasio je.

Mišljenja je da Izrael otpočetka ne dozvoljava da se na Bliskom istoku pojavi bilo koja sila koja ima kapacitet i mogućnost da postane nuklearna sila, čuvajući nuklearni ekskluzivitet u tom regionu, a Saudijska Arabija iz niza doktrinarnih razloga ne može gledati na tu situaciju u Iranu.

Stoga postoje svi razlozi za destabilizaciju zemlje, a Dizdarević još navodi činjenicu da ako se završava jedno ratno žarište, mora se nažalost otvoriti novo, jer su ratovi i oružje - novac.

Tvrdi da bi prije dvije godine ili dva mjeseca isto rekao, a to je da onoga trenutka kada Sirija bude ulazila u mogućnost mira i završetka rata otvorit će se novi sukob.

"Cinično u svemu tome je da mnoge stvari koje se u Iranu ovih dana događaju su iste, po načinu izvođenja, po organizaciji i tehnici, kao što je počinjalo "arapsko proljeće" prije šest ili sedam godina", kazao je Dizdarević, navodeći da se i tamo počinjalo s unutrašnjim nemirima.

Podsjetio je da je američki predsjednik Donald Trump prije nekoliko mjeseci iranski narod nazivao terorističkim, kada mu je trebalo da im zabrani ulazak u SAD, ali danas govori o herojskom iranskom narodu i naglašava da je vrijeme za promjene.

Upravo iz tih razloga, Dizdarević smatra da vanjski faktor koji utiče na cjelokupnu situaciju nije naivan, nego je vrlo značajan, ističući da taj vanjski faktor podupire nemire i destabilizaciju Irana.

Ipak postoje i unutrašnji razlozi u Iranu koji pogoduju ovakvoj situaciju, a to je jačanje reformskih snaga u Iranu s ponovnom pobjedom predsjednika Hassana Rouhanija te procentom izlaznosti na izbore i njihovom podrškom reformskim procesima.

"Takvi reformski procesu u direktnom su sudaru s konzervativnom, ali u isto vrijeme vrlo moćnom vjersko-teokratskom linijom koja vlada Iranom i ima uporište u Ustavu i organizaciji zemlje. Te snage se osjećaju lagodno s novim talasima i novim načinom razmišljanja" naglašava.

Dizdarević navodi i da Iran ima najviši procent studenata u odnosu na broj stanovnika u tom dijelu svijeta, prosječna starost je na strani mladih ljudi, a nakon otvaranja Irana nakon godina blokade "pušu novi vjetrovi" te je procijenjeno da se treba krenuti u zaustavljanje reformskog procesa, ali on smatra da će to biti teško učiniti.

Dodao je i da je velika ekonomska moć koncentrirana u Iranu, navodeći da postoji i jedna vakufska zadužbina koja ima pod kontrolom industriju i banke, a njihova vrijednost mjeri se milijardama dolara.

"Ta struktura je na naslonjena na religijsku državnu strukturu i nikada nisu plaćali porez. Rouhani je prvi put napravio procjenu poreza kojeg trebaju platiti, a prihod od tog poreza, koji je trebao biti uplaćen u državnu kasu, je više od milijardu dolara", podvukao je Dizdarević.

Ipak, ovaj poznavalac prilika na Bliskom Istoku kaže, da bi za daljnju radikalizaciju i dovođenje u ozbiljno pitanje Irana kao države i sisteme trebalo mnogo više snage i mnogo više stotina ljudi nego je to slučaj bio do danas.

Kako je zaključio, Iran će uspjeti izaći iz ove situacije bez obzira na pritiske izvana, posebno jer smatra da unutar Irana ne postoji dovoljna moćna snaga koja bi mogla u pitanje dovesti reformski put započet i evidentan u Iranu.

Proteklih sedam dana Iran su potresli nezapamćeni protesti i neredi protivnika režima, a antivladini protesti počeli su kao nezadovoljstvo teškim ekonomskim stanjem, visokim cijenama, ali su prerasli u političke zbog čega su vlasti optužile "iranske neprijatelje".