"Deklaracija porodicama žrtava omogućava traženje odštete od Srbije"

Takav stav dijeli i profesor međunarodnog krivičnog prava na Univerzitetu u Utrechtu, Geert van Knops koji za BBC kaže da bi porodice žrtava zločina u Srebrenici mogle da podnesu zahtjeve za odštetu pred sudovima u Srbiji, zato što se u usvojenoj deklaraciji izražava saučešće i izvinjenje što država Srbija nije učinila više kako bi spriječila tragediju u Srebrenici.

To je, smatra profesor Knops, dovoljan osnov za tužbu.

"Zahtjevi za kompenzaciju morali bi da budu podnijeti sudovima u Srbiji. Kao što je poznato, 2007. godine, Međunarodni sud pravde (ICJ) je presudio da Srbija nije odgovorna za genocid u Srebrenici i time su zahtjevi za odštetu izgubili osnov. Međutim, izvinjenje iz deklaracije podrazumijeva i priznanje da je Vlada Srbije mogla da interveniše i da spriječi zločin. Upravo je to pravni osnov za pokretanje postupaka pred srpskim sudovima o nadoknadi. Vjerovatno na svijetu ne postoji nijedan drugi sud koji bi bio nadležan za ove slučajeve i koji bi eventualne zahtjeve za kompenzaciju prihvatio", kazao je Knops za BBC.

BBC je profesora Knopsa upitao da li Deklaracija srbijanskog parlamenta išta mjenja u odnosu na presudu Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine.

"Poslije presude ICJ-a, vođa srbijanske delegacije, ambasador Radoslav Stojanović izjavio je da je Srbija njome oslobođena najteže tačke optužnice i da zbog toga više ne može da bude predmet zahtjeva za odštetu. Međutim, sada je usvojena Deklaracija srbijanskog parlamenta u kojoj se jasno kaže da se Srbija nije ponijela korektno u slučaju Srebrenice i zbog toga se čak i izvinjava. Smatram da to mijenja stvari i stvara novu pravnu situaciju koja omogućuje podnošenje zahtjeva za odštetu pred srbijanskim sudovima", odgovorio je Knops.