Na konferenciji u Pragu na temu europskih i američkih perspektiva proturaketne obrane nakon summita NATO-a u Bukureštu, de Hoop Scheffer je pozdravio češko-američki dogovor o postavljanju radara za proturaketni štit.
To je "velik korak naprijed prema izgradnji europskog proturaketnog sustava" i "važan korak" za razvoj NATO-a "jer otvara novo poglavlje u odgovoru na nove prijetnje 21. stoljeća", rekao je.
NATO će razmotriti načine da upotpuni američki štit jer planirani na tlu Češke i Poljske ne obuhvaća cijelu Europe, rekao je i naglasio "mi moramo proučiti opcije za očuvanje načela nedjeljivosti".
U Bukureštu je upozoreno da četiri zemlje jugoistoka Europe, a to su Bugarska, Grčka, Rumunjska i Turska, neće biti pokrivene proturaketnim štitom.
Zadaća NATO-a nije samo odgovoriti na neizbježive prijetnje i krize, kako to čini "vatrogasna brigada", već skenirati svijet kako bi otkrio nove prijetnje, rekao je nadalje de Hoop Scheffer.
Upozorio je posebice na nuklearne ambicije Irana i Sjeverna Koreje koje mogu imati "domino učinak" na druge države koji će biti teško zadržati.
"Broj država koje posjeduju balističke rakete već raste, polako, ali sigurno", rekao je glavni tajnik saveza i zauzeo se za angažiranje Rusije.
"Prije ili kasnije, Moskva će shvatiti da Rusija nije imuna na posljedice širenja naoružanja" i "kad se to dogodi, a nadam se da neće trebati dugo, Rusija će razmotriti NATO-ovu ponudu".
Rusija se protivi postavljanju američkog proturaketnog štita na tlu Europe, smatrajući da je štit uperen protiv nje, dok Amerikanci tvrde da žele zaštitu od dalekometnih raketa iz Irana.
Češki i američki dužnosnici trebali bi idućeg mjeseca potpisati sporazum o raspoređivanju proturaketne baze na češkom teritoriju, a NATO je u travnju podupro taj plan.
Šta jesti za doručak? Ovo su najbolje namirnice koje možete birati za početak dana
