Da li je palestinski san o državnosti "nadohvat ruke" ili će sačekati bolje dane i novo izraelsko vodstvo
Problem za Palestince je što dugoročnog priznanja možda neće biti, navodi AP u analizi.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbacuje palestinsku državnost i obećao je da će držati neograničenu kontrolu nad anektiranim istočnim Jerusalemom, okupiranom Zapadnom obalom i ratom razorenim Pojasom Gaze, teritorijama koje je Izrael zauzeo u ratu 1967. godine i koje Palestinci žele za svoju državu.
Izraelski lideri podržavaju potpunu aneksiju većeg dijela Zapadne obale gdje je Izrael već izgradio preko 100 naselja u kojima živi više od 500.000 jevrejskih doseljenika.
Izraelska ofanziva u Gazi svela je veći dio na tinjajuću pustoš i gura je ka gladi, a Izrael kaže da nastavlja s planovima za preseljenje većeg dijela svog stanovništva od dva miliona u druge zemlje. Sjedinjene Američke Države su jedina zemlja sa stvarnim utjecajem nad Izraelom te su ujedno i na strani te zemlje.
Bez političke volje
Palestinci su pozdravili međunarodnu podršku za njihovu višedecenijsku težnju za državnošću, ali kažu da postoje hitnije mjere koje bi zapadne zemlje mogle poduzeti ako žele izvršiti pritisak na Izrael.
"Malo je čudno da je odgovor na svakodnevne zločine u Gazi, uključujući ono što je po svim izvještajima namjerno izgladnjivanje, priznavanje teorijske palestinske države koja možda nikada neće zapravo nastati", rekao je Khaled Elgindy, gostujući naučnik u Centru za savremene arapske studije Univerziteta Georgetown.
Smatra da se to više čini kao način da ove zemlje pokažu "kao da nešto rade".
Fathi Nimer, politički saradnik u palestinskom think tanku Al-Shabaka kaže da su mogli suspendovati trgovinske sporazume s Izraelom, uvesti embargo na oružje ili druge sankcije.
"Postoji širok set alata koji su na raspolaganju ovim zemljama, ali ne postoji politička volja da se on koristi", rekao je on.
Većina zemalja svijeta priznala je palestinsku državnost prije nekoliko decenija, ali Velika Britanija i Francuska bile bi treća i četvrta stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a koje su to učinile, ostavljajući SAD kao jedinu državu koja je to učinila.
Priznanje bi također moglo ojačati poteze za sprječavanje aneksije, smatra stručnjak za sukob u Evropskom vijeću za vanjske odnose Hugh Lovatt.
Navodi da je izazov da "oni koji priznaju zemlje usklade svoje priznanje s drugim, praktičnim koracima".
To bi se također moglo pokazati značajnim ako Izrael i Palestinci ikada nastave dugo uspavani mirovni proces, koji je zaustavljen nakon što se izraelski premijer Benjamin Netanyahu vratio na dužnost 2009. godine.
"Ako i kada se neka vrsta pregovora nastavi, vjerovatno ne u bliskoj budućnosti, ali u nekom trenutku, to će Palestinu staviti u mnogo ravnopravniji položaj", rekla je Julie Norman, profesorica bliskoistočne politike na University College London.
Bez promjene izraelske politike
AP ističe: da je neko Palestincima u septembru 2023. godine rekao da su velike zemlje na ivici priznavanja države, da je najviši sud UN-a naredio Izraelu da okonča okupaciju, da je Međunarodni krivični sud naredio hapšenje Netanyahua i da su istaknuti glasovi iz cijelog američkog političkog spektra bijesni na Izrael, možda bi pomislili da je njihov san o državnosti nadohvat ruke.
Ali, ti događaji blijede u poređenju sa tekućim ratom u Gazi i manjim, ali slično destruktivnim vojnim ofanzivama na Zapadnoj obali. Izraelske vojne pobjede nad Iranom i njegovim saveznicima ostavile su ga dominantnom i gotovo neospornom vojnom silom u regiji, a američki predsjednik Donald Trump je najjači pristalica kojeg je ikada imao u Bijeloj kući.
"Ova (izraelska) vlada neće promijeniti politiku. Pitanje priznanja, okončanje rata, humanitarna pomoć - sve će to morati pričekati drugu vladu", zaključuje Pinkas.
Xiaomi 17T dolazi uz Leica Live Moment u dva nova modela s telefoto objektivima i sjajnim poklonima
Švicarci bez jedne od najvećih zvijezda otputovali na SP: "Jedno mjesto prazno, ali ne zadugo"
