"Crveni zmaj" se probudio

Sličnu politiku ima i Kineski međunarodni radio, čija je uloga da Kinu predstavi svijetu, ali i da pojača razumijevanje i prijateljstvo naroda Kine i ostalih zemalja. 

Ovaj radio emituje program na 59 svjetskih jezika, među kojima je i srpski. Dnevno se prenosi 1.520 sati programa. Takođe, ovaj radio je jedan od svjetskih najvećih emitera prema broju jezika na kojima se emituje, prema broju sati programa i mailova koje primi od slušalaca. 

Novinari iz BiH, Srbije i Crne Gore posjetili su Odjeljenje za srpski jezik Kineskog međunarodnog radija, gdje su ih  dočekale kineske kolege koje su srpski jezik studirale na univerzitetu u Pekingu. Tu su upoznali novinarku, Kineskinju,  koja se zove Jelena i tečno govori srpski, ali još nikada nije bila u Srbiji.

Redakcija programa na srpskom jeziku postoji već gotovo 50 godina, od 1961. godine, dok je 1981. godine otvoreno dopisništvo u Beogradu koje izvještava o svim događajima sa područja Balkana. 

U Kini, koja ima populaciju od  1,4 milijarde stanovnika, nema privatnih televizijskih stanica. Mediji poput Hsin Hue, kineskog međunarodnog radija finansiraju se iz državnog budžeta, ali i iz sopstvenih prihoda.

Jan Venbin iz Hsin hue rekao je da se događaju promjene u oblasti slobode medija u Kini i na predavanju istakao da je ranije, u situaciji kada se dogodi neki incident, novinar prvo morao da izvijesti svog šefa o tome, zatim on svog šefa i tako dalje kako bi mogao da piše, ali da sada više nije takva situacija. 

Na pitanje zašto u Kini nije dozvoljen internet sajt za druženje Facebook, zamjenik glavnog urednika Hsin Hue odgovorio je da Kinezi imaju sličan sopstveni sajt.  

Predstavnici televizijske stanice ''Guiđo'', u istoimenoj provinciji sa oko 40 miliona stanovnika, istakli su da su mediji u Kini otvoreni prema publici i za razmjenu mišljenja. 

Govoreći o tome šta obični građani mogu da iznesu putem ove TV stanice ako se ne slažu sa stavovima vlade, oni su istakli da je ovo otvorena televizija prema publici  i da je jedan od načina da građani iznesu svoj stav i sms poruke koje mogu slati televiziji.  

I televizijske emisije koje snime privatne produkcijske kuće mogu da emituju državni mediji, ali takva produkcija mora da bude u skladu sa pravilima koje je uspostavila Vlada, navode u Televiziji ''Guiđo''. 

Televizija provincije Guiđo ima oko 1.500 zaposlenih, ima deset kanala, novine, satelitski kanal. 

Na pitanja novinara da li zapošljavaju i osobe sa hendikepom, predstavnici ove televizije istakli su da je od 1.500 zaposlenih u ovoj stanici, 15 osoba se hendikepom. 

Polovina zaposlenih u ovoj medijskoj kući su žene, koje, prema tvrdnjama iz ove televizije, imaju jednaku platu kao i muškarci, dok u Hsin Hui, prema Shujinim riječima, samo trećinu zaposlenih čine muškarci zato što žene lakše uče strane jezike. 

Tokom seminara za medije u Pekingu istaknuto je da oko 80 odsto informacija u današnjem svijetu kontrolišu zapadni mediji i zbog tog debalansa postoji potreba za mnogo više informacija o zemljama u razvoju.

Zemlje u razvoju treba da obore taj zid informacija koji su stvorili zapadni mediji, rekao je u obraćanju učesnicima seminara  u Pekingu generalni direktor Drugog biroa Kancelarije za informisanje Državnog savjeta Kine Jiang Veićijang. 

"Mi treba da otvorimo vrata da se čuju i naši glasovi (zemalja u razvoju)", naglasio je Veićijang. 

Predstavnica Meksika na seminaru Ana Marija Tores Ortiz istakla je da su za dvije nedjelje seminara novinari  vidjeli odlične medijske kapacitete Kine koji su gotovo nezamislivi za ostale zemlje u razvoju zbog ogromnih ulaganja i napora ove zemlje da pruži svijetu objektivnu sliku o tome šta ona uistinu jeste.

Crveni zmaj se probudio i očaravajući je. Uvjereni smo da će za deset godina Kina biti jedna od najmoćnijih zemalja svijeta", dodala je Ortizova i istakla da svijet mora da razumije Kinu i njen ekonomski i politički sistem.

Ova posjeta Kini podsjetila je sve učesnike seminara na to kako treba biti ponosan na svoje korijene, identitet i pretke, kao što je kineski narod ponosan na njihove, navela je Ortizova. 

"Prepoznali smo sličnosti i razlike među našim zemljama. Nismo slijepi, vidjeli smo siromaštvo i siromašne uslove življenja, ali jedna stvar sve to prevazilazi, a to su napori Vlade da pruži građanima bolju budućnost", naglasila je Ortizova.  

Afrički novinar Martins Oloja predložio je na seminaru da bi kineske vlasti trebalo da uspostave globalnu televizijsku mrežu CC TV internationall, koja bi saopštavala o uspjesima koji su postignuti nakon kineskih reformi i  otvaranja ove zemlje. 

Oloja, koji je šef biroa ''Guardiana'' u nigerijskom glavnom gradu Abudži,  naglasio je da su Kina, najveća zemlja u razvoju u svijetu, i Afrika u istom čamcu i da dijele istu sudbinu u rukama veoma moćnih globalnih medija koja jedino izvještavaju o HIV/Aids-u i konfliktima u Africi i kršenju ljudskih prava u Kini. 

On je istakao da debalans u protoku informacija u kontekstu "mnogo glasova - jedan svijet"  mora da se mijenja. 

"Mi i dalje vjerujemo u riječi Marshalla McLuhana  da je 'medij - poruka'. Zato moramo da razvijemo medij u kojem će i naše poruke moći da čuju svi", rekao je u Pekingu ovaj afrički novinar.