Čile je prva južnoamerička država koja je eliminisala bjesnilo koje prenose psi

WHO je naveo da je posljednji zabilježeni slučaj prijenosa bjesnila sa psa na čovjeka u Čileu registrovan 1972. godine. Ova potvrda dolazi nakon više od pet decenija mjera prevencije i nadzora, koje su uključivale vakcinaciju kućnih ljubimaca i zaštitu ljudi koji su mogli biti izloženi virusu.

Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je da ovo priznanje pokazuje vrijednost dugoročnog ulaganja u javno zdravstvo.

"Ova potvrda odražava decenije posvećenosti zaštiti zajednica od bjesnila i pokazuje učinak kontinuiranog ulaganja u javno zdravstvo."

Dodao je da uspjeh Čilea može poslužiti kao važna lekcija državama koje pokušavaju zaustaviti smrtne slučajeve izazvane ovom bolešću koja se može spriječiti.

Bjesnilo se prenosi pljuvačkom zaražene životinje, najčešće ugrizom, ali zaraza može nastati i ako pljuvačka dospije u oči, nos ili usta. Bolest je gotovo uvijek smrtonosna kada se pojave prvi simptomi, ali se može spriječiti vakcinacijom, efikasnim nadzorom i brzom postekspozicionom zaštitom.

WHO je naveo da su čileanske vlasti provodile i vakcinaciju pasa od vrata do vrata, mjere upravljanja populacijom pasa te kampanje podizanja svijesti u zajednici.

"Javna politika iskorjenjivanja bjesnila dala je rezultate koje smo željeli kao zajednica i kao država", izjavila je ministrica zdravstva Čilea May Chomali.

Istakla je i ulogu lokalnih zajednica i općina, gdje se provode edukacija, vakcinacija i kontrola kućnih ljubimaca.

Direktor Panameričke zdravstvene organizacije Jarbas Barbosa ocijenio je da je Čile pokazao šta je moguće postići kada države ulažu u vakcinaciju, nadzor i pristup zdravstvenoj zaštiti. U američkim zemljama broj slučajeva bjesnila koje prenose psi pao je za više od 98 posto od 1983. godine, iako WHO i dalje procjenjuje da virus svake godine usmrti gotovo 60.000 ljudi širom svijeta.