Ministarstvo je odlučilo da ove diplomate opozove, a ne da ih smijeni jer se tome protivi predsjednik Georgij Parvanov koji ima isključivo pravo da potpiše dekret ovakve vrste. Predsjednikov mandat ističe u januaru.
"Ovi opozivi nisu povezani s odnosima sa zemljama u kojim su diplomati radili. Situaciju su izazvali odnosi koje su ovi diplomati imali u prošlosti s tajnim službama", izjavila je agenciji AFP glasnogovornica ministarstva Vesela Černeva.
Trinaest ambasadora, među kojim su ambasadori u Berlinu, Atini, Pekingu i Stockholmu, kao i ambasadori pri UN-u i UNESCO-u, treba da se vrate u Bugarsku 1. maja. Diplomatske misije u tim zemljama će voditi otpravnici poslova. Druga grupa diplomata će se vratiti u zemlju 1. juna, precizirala je glasnogovornica.
Ambasadori u Sarajevu, Bernu i Vatikanu će otići u penziju prije 30. juna, dodala je ona.
Komisija zadužena za otvaranje dosjea o tajnim komunističkim službama otkrila je u decembru da je polovina bugarskih ambasadora i šefova misija u inozemstvu imala veze s tajnim službama na početku svoje karijere.
Vlada desnog centra i parlament su se izjasnili za trenutni opoziv, dok je predsjednik Parvanov ocijenio da treba razmotriti slučaj po slučaj.
Komisija je i Parvanova navela među saradnicima bivših tajnih službi, ali je on negirao bilo kakvu saradnju.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
