Kapaciteti prepuni
4

Broj zatvorenika u francuskim zatvorima na historijskom nivou: Odraz dobrog ili lošeg pravosuđa?

S. Š.
Villepinte zatvor nedaleko od Pariza (Foto: EPA-EFE)
Villepinte zatvor nedaleko od Pariza (Foto: EPA-EFE)
Od početka 2023. godine, iz mjeseca u mjesec Francuska obara jedan zanimljiv rekord. Naime, broj zatvorenika je prvog jula dostigao najviši nivo u historiji. nastavljajući da raste nakon što je u aprilu dostigao kapacitet od 120 posto.
Po šesti put, za samo šest mjeseci, broj zatvorenika u francuskim zatvorima je na najvišem nivou u historiji. Početkom jula ove godine broj zatvorenika je premašio broj od 74.000, statistički su podaci koje je prošlog mjeseca objavilo ministarstvo pravde.

U državi sa zatorskim kapacitetom od 60.666 sada se u zatvoru nalazi 74.513 osoba. To je za 2.446 više nego prošle godine i drastično više nego u ljeto 2020. godine, kada je pandemija koronavirusa dovela do drastičnog pada broja zatvorenika.

Stopa popunjenosti je porasla u nekim podrujima, dostigavši, na primjer, nevjerovatnih 212 posto u zatvoru Perpignan na jugu Francuske. Sada kada je izrečen novi talas kazni nakon nedavnih nereda kao odgovora na smrt Nahela M. kojeg je ubila policija.

Da li je više zatvorenika znak jakog pravosudnog sistema?

Popunjenost kapaciteta u zatvorima je tema o kojoj se stalno govori., kako u Francuskoj, tkao i širom Evrope. Evropski sud za ljudska prava je u više navrata kritikovao Francusku zbog njenog strukturalnog problema u vezi sa popunjenošću, naglašavajući "ponižavajuće uslove" koji dolaze sa prepunim zatvorima.

Neki franucuski političari opravdali su rekordne brojke rekavši da je popunjenost zatvorskih kapaciteta dokaz da je pravosudni sistem korektan. Drugim riječima, "to je dokaz kako stvari funkcionišu".

Uslovi u zatvorima, uslijed prenatrpanosti, i nisu baš zadovoljavajući (Foto: EPA-EFE)
Uslovi u zatvorima, uslijed prenatrpanosti, i nisu baš zadovoljavajući (Foto: EPA-EFE)

Prema mišljenju Međunarodnog zatvorskog opservatorija, među faktorima koji dovode do "prenaseljenosti" zatvora je stalno povećanje broja neposrednih saslušanja, brza procedura koja omogućava tužitelju da izvede osobu pred suđenje ubrzo nakon što je i pritvorena. Više ovih neposrednih saslušanja znači da više ljudi može biti osuđeno u kraćem vremenskom periodu, što brže dovodi ljude u zatvor.

Zatim su tu politički faktori. Ministar pravde Eric Dupond-Moretti, reagujući na optužbe da francuski pravosudni sistem nije dovoljno strog, stalno je pozivao na "čvrst" i "brz" odgovor na zločin. Kao rezultat toga, kazne postaju strože, a kazne se produžavaju.

Kazne za, recimo, skvotiranje su utrostručene 27. jula, na primjer i sada skvoterima prijeti kazna do tri godine zatvora i 45.000 eura, dok im je prije prijetila samo jedna godina zatvora i kazna od 15.000 eura. Inače, skvoteri su osobe koje bespravno koriste napušteni stambeni prostor.

Posljedice prenatrpanosti zatvora su teške za zatvorenike. Čak i zatvorenice, koje predstavljaju samo tri posto posto francuske zatvorske populacije žive u pretrpanim, nedovoljno opremljenim prostorima. Također, nehigijenski uslovi zbog prenaseljenosti općenito mogu povećati rizik od štetočina i širenja bolesti, što predstavlja ozbiljne zdravstvene rizike za cjelokupnu zatvorsku populaciju.

A 74.513 ljudi zatvorenih u francuskim ustanovama nije bez troškova za državu. Prosječan dan pritvora košta 105 eura.

Međutim, Dominique Simonnot, koji vodi nezavisnu grupu za nadzor javnosti koja nadgleda zatvore u Francuskoj, kaže za Euronews da će "sve biti još gore".