Kupola koja je postavljena na tzv. glavu bušotine već osam dana uspješno priječi istjecanje nafte, a s nastavkom radova uskoro bi trebalo početi ubacivanje tehnološkog mulja i betona kroz kupolu, u prvoj fazi njezinog trajnog zatvaranja.
Kada se dovrši pomoćna bušotina, na dubini od tri kilometra ispod morskog dna, i kroz nju će se ubacivati mulj i beton u glavnu bušotinu.
Thad Allen, umirovljeni admiral obalne straže koji zapovijeda saveznim snagama angažiranim na obuzdavanju naftne mrlje, izjavio je u subotu da je povratak brodova "dobra vijest".
Allen je rekao da će radnici na platformi za bušenje, koji su u četvrtak i petak izvlačili 1.500 metara cijevi i slagali ih na palubi, sada morati vratiti cijevi. On je ocijenio da se prije petka neće početi s ubacivanjem mulja i betona kroz kupolu na glavi bušotine.
Sezona uragana na Atlantskoj obali Sjeverne Amerike ulazi u najaktivniju fazu početkom augusta, pa je Allen kazao da će se posade brodova i platformi BP-a igrati "mačke i miša" s vremenom do kraja sezone.
Jane Lubchenco, voditeljica Nacionalne uprave za okeane i atmosferu, rekla je da bi valovi u blizini bušotine u subotu navečer mogli doseći dva i po metra. Ona je kazala da se uz obalu ne očekuje jačanje oluje, ta da valovi mogu pomoći u raspršivanju nafte u vodi.
Prije postavljanja kupole koja je zatvorila bušotinu iz nje je u 86 dana isteklo do 700.000 tona nafte koja je zagadila oko 900 km obala Luizijane, Misisipija, Alabame i Floride.
Najveća slučajno izazvana naftna mrlja u povijesti nastala je nakon eksplozije naftne platforme "Deepwater Horizon" 20. aprila, u kojoj je poginulo 11 radnika.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
