Brisel se ne oporavlja od skandala s mađarskim špijunima, zatražena ostavka Varhelyija

Zastupnici će u srijedu ispitivati Komisiju povodom optužbi da su obavještajni službenici vlade mađarskog premijera Viktora Orbana između 2012. i 2018. pokušavali vrbovati zvaničnike EU-a za špijunažu.

Mađarski službenici koji rade u institucijama EU opisali su tu mrežu za Politico kao "javnu tajnu" u belgijskoj prijestolnici. Navodna špijunaža postavlja pitanje da li bi Oliver Varhelyi, koji je vodio ambasadu tokom posljednjih godina kada se špijuniranje navodno dešavalo, trebao biti evropski komesar.

Komisija je potvrdila da interno istražuje te optužbe. Belgijske obavještajne službe sarađivat će s Komisijom u istrazi, prema riječima osobe upoznate s istragom, koja je zatražila anonimnost.

Neki zastupnici smatraju da bi Varhelyi trebao podnijeti ostavku ako se utvrdi njegova povezanost s navodnom mrežom. Jedna nevladina organizacija smatra da bi on trebao odmah dati ostavku.

Varhelyi je prošle sedmice rekao Ursuli von der Leyen da “nije bio upoznat” s navodnim mađarskim pokušajima vrbovanja špijuna u Briselu, navodi portparol Komisije.

Neki zastupnici tvrde da su Komisiji tada već bile upućene određene upozoravajuće poruke.

"Već su postojale crvene zastavice ranije. Komisija sada zaista mora uraditi svoj posao, sprovesti istragu, a onda, ako se to potvrdi, traženje ostavke i smjena Varhelyija bit će logičan sljedeći korak". rekla je kopredsjedavajuća Zelenih Terry Reintke.

Ako je Komisija znala za navodnu mađarsku špijunažu, postavlja se i pitanje koje je mjere, ako ikakve, tada preduzela.

"Postoje indikacije da su ljudi koji su im pristupili, a radili su unutar Komisije, o tome obavijestili službe Komisije. Međutim, ništa se nije dogodilo", rekao je zastupnik Zelenih Daniel Freund.

Freund je jedan od nekoliko zastupnika iz različitih grupa, uključujući Socijaliste i demokrate (S&D) te centristički Renew, koji pozivaju na pokretanje političke istrage putem posebnog odbora Evropskog parlamenta o navodnoj mađarskoj špijunaži u institucijama EU.

Odbor bi također zahtijevao odgovore od visokih zvaničnika Komisije o tome jesu li bili upozoreni od strane osoblja prije desetak godina.

Predsjednica grupe S&D Iratxe García rekla je za Politico da grupa podržava pronalazak “mehanizma kojim bi se osigurala odgovornost i praćenje ovog pitanja špijunaže”.

Međutim, desno-centristička Evropska narodna stranka (EPP) usprotivit će se formiranju takvog odbora, rekao je njen portparol Daniel Koster za Politico, što znači da je malo vjerovatno da će instrument biti upotrijebljen. Za odobrenje inicijative bila bi potrebna podrška EPP-a, najveće političke grupe.

Kritike ne dolaze samo od parlamentaraca. Von der Leyen je i pod pritiskom organizacija civilnog društva da smijeni Varhelyija.

Nevladina organizacija The Good Lobby Profs ustvrdila je da nova otkrića ove sedmice, uključujući priznanje bivšeg šefa mađarske obavještajne službe o postojanju špijunske mreže, "značajno jačaju vjerodostojnost ranijih tvrdnji" i opravdavaju Varhelyijevu ostavku.

Nekoliko osoba koje su s Varhelyijem radile u Briselu reklo je za Politico da je bilo opće poznato da špijunska mreža djeluje iz stalne mađarske misije pri EU.

Jedna od tih osoba izjavila je da joj se obratio član osoblja stalne misije s prijedlogom da postane špijun, te da su njegove kolege o tome obavijestili svoje nadređene u institucijama EU, što otvara pitanje koliko je Komisija tada znala.

Orbánov politički rival Peter Magyar, koji je također radio u mađarskoj stalnoj misiji pod Várhelyijem, prošle sedmice ga je optužio da je prikrio informacije o svom mandatu ambasadora.

"Prema mom mišljenju, Oliver Varhelyi, sadašnji evropski komesar i bivši ambasador EU (i moj bivši šef), nije rekao cijelu istinu kada je to negirao tokom službene istrage prije nekoliko dana", napisao je Magyar u objavi na Facebooku.

Dodao je i da je postojanje ove mreže bilo poznato, mada ne i potvrđeno.

"Bila je opće poznata činjenica u ambasadi EU u Briselu da su tokom perioda ministarstva Jánosa Lázára, od 2015. do 2018. godine, tajne službe bile raspoređene u Brisel", dodao je.

Mađarski ministar Lazar, koji je nadzirao obavještajnu službu dok je Varhelyi bio ambasador, rekao je prošle sedmice da se "ne sjeća tačnih detalja" te da je "njegova dužnost da štiti zemlju."

"Ako je mađarska obavještajna služba otišla u Brisel, ja bih ih počastio, a ne kaznio", dodao je.

Optužbe o špijunaži također otvaraju pitanje zašto je von der Leyen insistirala da zadrži Varhelyija na funkciji.

Nekoliko osoba upoznatih s njenom podrškom njemu reklo je da je predsjednica Evropske komisije izvršila pritisak na zastupnike da prihvate Varhelyija kao komesara 2024. godine, nakon što je morao ponovo odgovarati na pisana pitanja zastupnika koji su i dalje bili skeptični.

Varhelyi je trenutno komesar za zdravstvo. U prvom mandatu von der Leyen bio je zadužen za proširenje EU.