Brisel ne želi "još jednu Mađarsku" u Evropskoj uniji, a pokusni kunić bi trebala biti Crna Gora

Kako je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović rekao za Politico, EU bi u sporazumu o pridruživanju s ovom zemljom uvela nove zaštite kako bi spriječila nazadovanje u ključnim segmentima, poput vladavine prava.

Iako taj dokument i dalje ne postoji, Politico piše da se razmatra ideja po kojoj bi se pravo veta na odluke koje se u Briselu donose konsenzusom ukinulo za nove članice, počevši s Crnom Gorom, ako evropske institucije procijene da je zemlja nazadovala u pojedinim segmentima.

Ako se sporazum pokaže kao prihvatljiv za države članice, on bi mogao postati novi standard u pregovorima o budućem proširenju EU, te bi nove članice mogle biti u nešto podređenijem položaju u odnosu na zemlje koje su trenutno u bloku.

Razlog za ovakvu promjenu u pristupu je procjena da je proširenje 2004. godine, kada su u EU ušle, između ostalih, Slovačka i Mađarska bilo djelomično neuspješno, jer su te zemlje značajno nazadovale i postale svojevrsni "trn u oku" Briselu.

Posebno se to odnosi na Mađarsku, čije aktuelno rukovodstvo, na čelu s premijerom Viktorom Orbanom, često koristi svoje pravo na veto i tako blokira EU agendu, a to Briselu stvara problem naročito kada je riječ o pomoći za Ukrajinu.

Kako bi se ovakve stvari spriječile u budućnosti, kako piše Politico, pravo na veto bi moglo biti uslovljeno za buduće članice, a razmatra se i ideja da zemlje u narednom proširenju EU ne dobiju odmah potpuna prava jedne države članice.

Crna Gora je otvorila 33 poglavlja u pristupnim pregovorima, a do danas je zatvorila 13, te se nalazi u najboljoj poziciji da prva od zemalja kandidatkinja postane nova članica EU.

Osim Crne Gore, relativno blizu članstvu je i Albanija, dok su u "drugom redu" Moldavija i Ukrajina. Pregovore su otvorili još Srbija i Sjeverna Makedonija, dok su zemlje kandidatkinje Bosna i Hercegovina i Gruzija. Kosovo je i dalje aplikant i potencijalni kandidat.