Suprotno obećanjima
4

Brazilski megaprojekat ostavio mnoge u suši: Voda teče pored njih, a moraju je kupovati

Piše: B. R. |
Dio kanala za skretanje rijeke Sao Francisco u Brazilu (Foto: Shutterstock)
Dio kanala za skretanje rijeke Sao Francisco u Brazilu (Foto: Shutterstock)
Poslušajte članak
Projektom skretanja rijeke Sao Francisco, vrijedan 2,8 milijardi dolara (4,8 milijardi KM), trebao je riješiti višedecenijski problem suše za 12 miliona ljudi u Brazilu. Međutim, godinama nakon završetka radova, porodice koje su raseljene zbog izgradnje kanala i dalje nemaju pristup pitkoj vodi.

Gigantski hidrotehnički projekat skretanja toka rijeke Sao Francisco, najduže rijeke koja u potpunosti teče brazilskim teritorijom, osmišljen je s ciljem da se osigura voda za 12 miliona stanovnika na sušnom sjeveroistoku zemlje.

Izgradnja sistema kanala, tunela i pumpnih stanica dugih stotinama kilometara koštala je 2,8 milijardi dolara i zahtijevala eksproprijaciju 2.000 imanja.

Ipak, devet godina nakon što je voda potekla kanalima, projekat se suočava sa žestokim kritikama jer su najugroženije zajednice u još težem položaju.

Raseljeni u naselja bez vode

Gotovo 848 najranjivijih porodica preseljeno je u 18 novoizgrađenih "produktivnih ruralnih sela" (VPR). Vlada je obećala moderne kuće priključene na vodovod i kanalizaciju, škole, zdravstvenu infrastrukturu i zemljište s obezbijeđenim navodnjavanjem.

Stvarnost na terenu je potpuno drugačija. U naseljima poput Vila Salao, mještani žive četiri kilometra od novog akumulacionog jezera, ali njihove kuće uopće nisu priključene na vodovodnu mrežu.

"Ludost je da nemaju vode, a žive pored kanala. Prije preseljenja svi su imali svoje bunare i bili samostalni. Sada su dovedeni na teritorij bez uslova za život i ovise o državnoj pomoći", istakla je pravobraniteljica Janaina Andrade.

Mještani koji nemaju novca da sami iskopaju nove bunare prinuđeni su da pitku vodu kupuju u cisternama, dok se za kupanje i napajanje stoke snalaze na samom jezeru.

Prebacivanje odgovornosti

Problem ostvarivanja "vodene pravde" dodatno komplikuje birokratija i prebacivanje krivice. Iz saveznog Ministarstva razvoja i regionalne integracije Brazila naveli su da je njihova obaveza bila samo transport vode, dok je sama distribucija do domaćinstava i briga o raseljenim osobama isključiva odgovornost nižih nivoa vlasti.

Stručnjaci su ukazali na to da, iako pojedini veći gradovi osjećaju konkretne benefite i vodu u slavinama, glavno pitanje ostaje kako osigurati da resursi stignu do najsiromašnijeg stanovništva rasutog po polupustinjskim ruralnim područjima.

Borba za osnovna prava i rijetki primjeri uspjeha

U pojedinim naseljima, poput Vila Lafayette, mještani su se kroz udruženja i pritisak na lokalne vlasti izborili za priključak na vodovod i navodnjavanje.

Ipak, u većini drugih raseljenih sela, napuštene školske zgrade i nepostojeća infrastruktura svjedoče o potpunom nemaru sistema prema ljudima koji su žrtvovani radi skupog projekta, piše list Guardian.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Dodajte Klix.ba među omiljene izvore na Googlu
Komentari
Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se
Možda vas zanima