Bosna i Hercegovina nakon Haškog samita dalja od NATO-a, mora se odriješiti kesa Vijeća ministara

Haški samit NATO-a kao otrežnjenje Evrope mora biti i otrežnjenje bh. vlastima da je ulaganje u sigurnost investicija, a ne trošak.

Dogovoreni aranžman od pet posto BDP-a za odbranu prošao je mučan konsenzus među članstvom od čega je najteže slomljen otpor Španije pa i Italije. Prema dogovorenom planu sve članice saveza će izdvajati pet posto za odbranu, ali taj postotak ne odražava jedinstven već kumulativan zbir.

Dakle, države su se obavezale izdvajati fiksno 3,5 posto BDP-a za odbranu što će se postići u skladu s nacionalnim kapacitetima. Dok će se 1,5 posto BDP-a izdvajati za jačanje industrijske baze, za zaštitu kritične infrastrukture, odbranu mreža NATO-a i drugo.

Rast sa dva na 3,5 posto BDP-a za odbranu predstavlja bitno povećanje, ali je za cjelokupni savez značajnije ulaganje u preostalih 1,5 posto.

Evropska unija pomaže u ovom procesu omogućavajući članicama da povećaju izdvajanja za odbranu do 1,5 posto BDP-a godišnje u naredne četiri godine bez uobičajenih fiskalnih sankcija povezanih sa budžetskim deficitima.

Jaka nacionalna, stabilna međunarodna sigurnost

Bilo je iluzorno očekivati od članica čak i sukcesivan rast sa dva na pet posto BDP-a za odbranu bez odgovarajućeg aranžmana. Povećanje na 3,5 posto izdvajanja za odbranu omogućava velike nabavke vojne opreme i oružja, ali će 1,5 posto ulaganja u industrijsku bazu i povećanje otpornosti na hibridne prijetnje Rusije podići nacionalni nivo participacije u NATO.

U protekle dvije godine cyber infrastruktura NATO-a kao i neke vojne baze na terenu, bili su meta obavještajnih i cyber operacija Ruske Federacije u seriji sabotaža.

Također, ovaj procenat od 1,5 posto potencijalno neće biti isključivo dio budžeta ministarstava odbrane zemalja članica već bi se ovaj postotak mogao pronaći u drugim ministarstvima i agencijama iz sektora sigurnosti i odbrane.

Poticanje država na izgradnju vlastite industrijske autonomije u oblasti odbrane kao i ulaganje u razvojne kapacitete inovacija i obrazovanja, velika je prilika i za BiH.

Položaj i mogućnosti BiH

Neusvojeni budžet institucija Vijeća ministara koji je prema svom programu imao 0,9 posto za odbranu nije nešto što približava već udaljava od NATO-a. Ma koliko nas bh. vlast, odnosno njen dio iz FBiH, uvjeravao da se približavamo NATO-u, dok se ne "odriješi kesa" sve ostaje u sferi želja.

Ono što ohrabruje jeste koncept odbrambenog planiranja NATO-a, a koji je potvrđen u Hagu prema kojem države samostalno određuju aranžmane i dinamiku povećanja izdvajanja BDP-a. U zavisnosti od planiranja državnog budžeta do 2035. godine treba osigurati sukcesivan rast od pet posto BDP-a za odbranu.

Koraci koje bi BiH trebala preduzeti dijele se na političke, ekonomske i sigurnosne. U kontekstu seta mjera iz domena političkih odluka, potrebno je na nivou državne vlasti usloviti veća izdvajanja za odbranu ali isključivo na temelju političkog dogovora što bi taj sporazum činilo provodivim.

Na ekonomskom planu potrebno je izvršiti izmjene i dopune ili kreirati potpuno novi Plan modernizacije OS BiH za period od deset ili manje godina ukoliko je politički održivije.

Izmjene i dopune ili kreiranje ovog Plana modernizacije OS BiH proizilazi iz manjka ispunjavanja aktuelnog čija je implementacija zarobljena financijskim blokadama.

Novi plan modernizacije treba da odražava prije svega rezultate političkog dogovora političkih partnera s ciljem sukcesivnog podizanja izdvajanja BPD-a u skladu sa razvojnim kapacitetom budžeta Vijeća ministara.

Konačno u domenu sigurnosnih, odnosno vojnih mjera, potrebno je poboljšati izvršenje i implementaciju budžeta Ministarstva odbrane BiH uz razdvajanje razvojnih od operativnih troškova.

Postotak od 90 posto budžeta koji na operativne troškove potroše OS BiH mora se mijenjati postepeno smanjujući operativne troškove uz povećanje sredstava za modernizaciju.

Ono što je potencijalno prilika za BiH na putu ka postizanju NATO koncepta 3,5 + 1,5 posto BDP-a jesu ulaganja drugih agencija i resora s ciljem povećanja industrijske nezavisnosti u kompanijama namjenske industrije, ali i formiranje novih razvojnih instituta za razvoj oružanih sistema što je u najavi.