Tada četrnaestogodišnjak, Shin nije osjećao krivicu zbog toga što ih je osudio na smrt. Jedan od nekoliko Sjevernokorejaca, koji su rođeni u radnim kampovima, kaže da koncept porodice, koji postoji u vanjskom svijetu, nije postojao u Kampu 14.
"Nikada nisam osjećao povezanost i ljubav koju osjećaju ljudi van kampa. Oni su bili samo dvoje od mnogih kriminalaca u tom kampu", kazao je Shin za CNN.
Shin, kao i svi ostali koji su uspjeli pobjeći iz Sjeverne Koreje, govore o gladovanju, torturama, izdajama i ubistvima u radnim kampovima. Ukoliko bi izdali nekoga, zatvorenici bi dobijali više hrane ili manje batina. Mnogi u kampovima umiru zbog iznemoglosti. Međutim, Pyongyang i dalje negira postojanje tih kampova.
Vlada Južne Koreje prvi put pokušava službeno zabilježiti strahote radnih kampova i prikuplja svjedočenja svih onih koji su uspjeli prebjeći u Južnu Koreju, uključujući i Shina, koji je prebjegao 2004. godine. Nedavno je objavljen izvještaj sa 278 svjedočenja, u kojem se navode imena svih stražara uključenih u torture i egzekucije.
"Smatrali smo da je potrebno sistematski zabilježiti slučajeve kršenja ljudskih prava. Ovo se može koristiti kao preliminarni izvještaj za kompenzaciju u slučaju ujedinjenja zemlje", kazao je Lee Young Ken, šef Državnog odjela Svejerne Koreje.
Amnesty International, međunarodna grupa za ljudska prava, vjeruje da se u šest kampova za političke zatvorenike nalazi oko 200.000 osoba. Ove kampove dinastija Kim godinama koristi za uništavanje političkih protivnika. Vjeruje se da kampovi postoje od 1950.-ih godina.
Jedan od bjegunaca, koji je želio biti identifikovan samo kao Kim, jer se njegova porodica još uvijek nalazi u Sjevernoj Koreji, je rekao da zatvorenicima prijeti spora i bolna smrt. On je poslat u radni kamp na godinu i po dana, nakon što je uhvaćen u pokušaju bijega u Kinu.
"Dnevno smo dobijali 120 grama truhlog kukuruza. Mnogi su umrli od gladi", kazao je Kim.
Kim Jong-un, koji je u decembru 2011. godine preuzeo vlast nakon smrti svog oca, nije promijenio ništa po pitanju kampova. U januaru ove godine je uhapšeno oko 200 zvaničnika, od kojih je nekolicina strijeljana, a ostatak poslat u radne kampove.
