Bivši rumunski ministar: Naše zemlje su vrlo slične, državna preduzeća su tu za zapošljavanje članova porodica

Jedna od sličnosti ove dvije zemlje je i činjenica da su tokom 1990-tih godina napravile tranziciju iz komunističke u demokratsku zemlju, bilo da je riječ o ekonomiji ili o političkom sistemu.

Još jedna od sličnosti je masovna privatizacija i ekonomska tranzicija koju su obje zemlje prošle, ali i činjenica da su, na određen način, obje države često na "meti" Rusije.

Claudiu Nasui je bio ministar ekonomije Rumunije od decembra 2020. do septembra 2021. godine, te je danas član donjeg doma Parlamenta ove države. Osim za ekonomiju, ekspert je i za sigurnost, a portal Klix.ba je imao priliku da razgovara s njim o aktuelnim temama, ali i o paralelama između BiH i Rumunije.

BiH i Rumunija imaju zajedničko iskustvo kao bivše komunističke ili socijalističke zemlje. Nakon onoga što se desilo 90-ih, prešle su na sistem slobodnog tržišnog kapitalizma kakav danas poznajemo. Kako ocjenjujete ekonomsku tranziciju bivših komunističkih zemalja Balkana ka liberalnom tržištu, s posebnim fokusom na Rumuniju i BiH?

Claudiu Nasui: Prije svega, rekao bih da mi još uvijek nismo potpuno prešli. U slučaju Rumunije, ali i Bosne i Hercegovine, preduslovi su tu. Dakle, temelji tržišne ekonomije su postavljeni, ali još uvijek nismo završili tranziciju. U Rumuniji, na primjer, i dalje imamo oko 1.200 državnih kompanija, državnih preduzeća. Još uvijek imamo ogroman nivo regulacije. Imamo i vrlo visoke poreze, naročito na rad. Mislim da sve to pokazuje da tranzicija nije kompletna. Jesmo kapitalističkiji nego što smo bili u komunističkom periodu. To je sigurno.

I to je zanimljivo, jer Rumunija je imala jednu od najdublje centralno planiranih ekonomija u Istočnoj Evropi. Prema mom znanju, bilo je gore nego bilo gdje u bivšoj Jugoslaviji. U Rumuniji je, zapravo, 99% zemljišta bilo u vlasništvu države, centralno planirano. Samo su vrhovi planina bili izuzetak. Takve stope vlasništva države niste mogli vidjeti nigdje drugo u Evropi. Rumunija je imala zaista težak komunizam.

Sada imamo dosta evropskog novca koji dolazi. Članstvo u Evropskoj uniji je uveliko poguralo ekonomski rast. Ali to je također promijenilo raspodjelu resursa, proizvodnu strukturu. Ono što EU subvencioniše, razvilo se. Ono što nije subvencionisano, razvijalo se manje ili nikako. Dakle, imamo određene distorzije na tržištu. I ne bih rekao da smo u potpunosti prešli. Mislim da obje naše zemlje imaju sputane tržišne ekonomije. Još imamo dug put pred sobom.

Nažalost, političari to uglavnom ne žele da urade, jer to znači manje moći za njih. Političari žele više moći. A sve što daje više moći državi, znači i više moći njima. Oni ne žele da se odreknu toga. Na primjer, u Rumuniji su državna preduzeća poznata po tome da služe političarima kao alat za zapošljavanje članova porodica, prijatelja, za dijeljenje novca, privilegija. Naravno da ne žele da izgube tu moć.

Najbolje za građane bi bilo da se ta preduzeća privatizuju i da se dopusti ulazak investitorima. Ali to bi značilo da političari gube moć. Zato oni to neće uraditi. Dakle, moj odgovor je da imamo snažno sputane tržišne ekonomije i da nam treba još mnogo vremena da bismo se mogli nazvati istinskim tržišnim ekonomijama.

Prebacimo se na pitanje demokratije, jer to je ogromna tema ne samo na Balkanu ili u Evropi, nego i širom svijeta, kakvo je stanje demokratije u balkanskim zemljama, posebno u zemljama bivše Jugoslavije? Možete li malo uporediti BiH i Rumuniju?

Claudiu Nasui: Rekao bih da i tu imamo još mnogo posla. U BiH, koliko znam, niste imali poništene izbore. U Rumuniji jesmo. Imali smo izbore, prebrojali rezultate, prebrojali ponovo, a zatim su poništeni. To je bio šok. Trenutno Economist ima rangiranje demokratija, da vide koliko je neka zemlja demokratska. Rumunija je prošle godine pala. Ranije je bila ocijenjena kao slaba demokratija“ Sada više nije ni to, sada smo svrstani u hibridni sistem. Dakle, demokratija pati, teško se implementira.

Jer, zamislite da ljudima kažete: "Ako vam se ne sviđa sistem, glasajte za nešto drugo." Oni glasaju, a vi poništite izbore. Time potpuno brišete argument demokratije. Dakle, i tu imamo mnogo problema. Nisam siguran kako je trenutno u BiH, ali s obzirom da je Rumunija imala poništene izbore i da smo spušteni na nivo "hibridnog sistema", rekao bih da i mi patimo.

Razlog za poništenje izbora, kako je rečeno, jeste masovna kampanja dezinformacija. Navodno je došla iz Rusije, koja je geografski blizu Rumunije i definitivno zainteresovana za političke procese ovdje. Možete li to prokomentarisati?

Claudiu Nasui: To je potpuno tačno. Ali postavlja se pitanje – koliko ste vi demokratija ako vaše institucije ne prepoznaju manipulaciju na vrijeme i ne reaguju? To znači da građani nisu birali u skladu sa svojom voljom. To je loše po demokratiju. Drugo, nisam siguran da se ta manipulacija razlikuje od kampanje. Jer u kampanji vi takođe plasirate poruke, pokušavate da ubijedite ljude.

Ali ako pogledamo redoslijed događaja – prvo što se desilo, što se nikad nije smjelo desiti, jeste da je naš Ustavni sud odlučio da ne dozvoli jednoj proruskoj kandidatkinji da učestvuje. Ukidanje njenog prava da se kandiduje zapravo je konsolidovalo proruski glas. Da je smjela da učestvuje, ti glasovi bi bili rasparčani i nikad ne bismo došli u ovakvu situaciju. Dakle, prvo su zabranili kandidatkinju koja je imala pravo da se kandiduje. Zatim je drugi proruski kandidat ušao u drugi krug i kapitalizovao glasove. Naravno, uz rusku manipulaciju. A onda su izbori poništeni i njemu nije dozvoljeno da ponovo učestvuje. To više nije demokratija.

Ako je bilo manipulacije, a potpuno se slažem da jeste, to je trebalo spriječiti unaprijed. Imamo pet obavještajnih službi koje su zadužene za nadzor ruske aktivnosti, kontrašpijunažu, antiterorizam i mnoge druge stvari. I ništa nisu uradile dok izbori nisu završeni. Dakle, s demokratskog stanovišta, to je ogroman problem.

Kandidat kojem je zabranjeno da učestvuje na izborima pripada ekstremnoj desnici. Kako komentarišete rast radikalne desnice u Evropi i svijetu, pa i u Rumuniji?

Claudiu Nasui: Kod nas su oni vrlo neobični, jer su istovremeno i vrlo lijevo orijentisani. Nostalgici su za Čaušeskuom (bivšim komunističkim diktatorom Rumunije, op.a.), vole komunizam. Dakle, paradoksalno, krajnja desnica i krajnja ljevica imaju mnogo toga zajedničkog. I jedni i drugi žele ogromnu državu, gotovo totalitarnu, koja upravlja ekonomijom i životima ljudi. To je zabrinjavajuće.

Trenutna vlada, koja je proevropska koalicija, ne uspijeva. Podižu poreze, građanima je sve gore, ekonomija je loša i biće još gora. Krajnja desnica je već na 40 posto u anketama. Ako se ovo nastavi, samo će jačati. Ne vidim da će uskoro pasti. To je vrlo zabrinjavajuće jer bi mogli promijeniti i geopolitičko usmjerenje Rumunije i ekonomske politike, povući nas nazad od reformi slobodnog tržišta.

Ali rekao bih i ovo: krajnja desnica se razlikuje od zemlje do zemlje. Živio sam u Francuskoj, gdje je, recimo, Marine Le Pen također vrlo intervencionistička, želi veću državu, manje slobodnog tržišta, manje slobode uopšte. Dakle, to nije jedinstven talas. Imaju zajedničke stavove o migracijama i Evropi, ali razlike su ogromne.

Koji su glavni uzroci njihove popularnosti u vašoj zemlji?

Claudiu Nasui: Siromaštvo. Ono stvara nesigurnost, očaj, ljude koji traže ekstremna rješenja. Kada čuju nekoga s krajnje desnice da kaže da se sve renacionalizuje i da se pohapse svi političari, očajni ljudi to prihvataju. Dakle, korijen je ekonomski. Ako podignete ljude iz siromaštva i stvorite širu srednju klasu, ekstremizam slabi. To je zajedničko mnogim zemljama u Evropi.

Povezano s tim, važna tema je i pobjeda Nicusora Dana na predsjedničkim izborima. On se ovdje percipira kao stabilna opcija, posebno u poređenju s krajnjom desnicom. Osim toga, on je osnivač stranke čiji ste i vi član. Kako komentarišete njegovu pobjedu?

Claudiu Nasui: Od samog početka sam govorio da će pobijediti ubjedljivo, jer je bio najbolji kandidat od svih. On je stabilan izbor, posebno u geopolitici. A predsjednik Rumunije ima ovlasti uglavnom u vanjskoj politici. Dakle, on će držati Rumuniju u prozapadnom, pro-NATO, proevropskom pravcu. To nam je bilo potrebno. Problem Rumunije nije predsjednik, nego vlada i unutrašnji problemi, prije svega ekonomija. Ali njegov izbor bio je dašak svježeg zraka i mislim da ga je Evropa pozdravila, jer znači predvidljivost u regiji koja je često nepredvidiva.

Možete li nam reći nešto više o njemu kao političaru? ON je osnivač partije kojoj vi pripadate, ali više nije njen član. Kakvi su odnosi između vas i njega?

Claudiu Nasui: Kada sam ga upoznao, kandidovao se za gradonačelnika Bukurešta. On je matematičar. Možda nije najbolji u političkoj komunikaciji, ali je vrlo predvidljiv u svojim ciljevima. Ljudi su znali da je on siguran proevropski izbor. I mislim da je bio najbolja opcija. Takođe, kao predsjednik, on može privući investicije i donijeti stabilnost. To je bio najbolji izbor i on je i pobijedio ubjedljivo.

Rumuni se obično mobilizuju u drugom krugu izbora. Kada je izbor jasan, izlaze na birališta. U ovom slučaju, dva miliona ljudi više je glasalo u drugom krugu nego u prvom. To je bila ogromna izlaznost.

Desničari su svoj maksimum mobilizacije postigli već u prvom krugu. U drugom su opet izašli, ali se mobilisao i ostatak birača. I to je napravilo razliku.

Ljudi su glasali za Dana zbog prijetnje ekstremne desnice. Ne treba se zavaravati. To je bio glas protiv desnice, a ne nužno za njega. I tu Dan mora napredovati, da uvjeri ljude da glasaju za njega kao pozitivnu opciju, a ne samo kao za manje zlo.

Glavna geopolitička tema za Evropu, pa tako i za Rumuniju, je rat u Ukrajini. Kako Rumuni vide situaciju u ovoj zemlji? Da li postoji dio društva koji podržava Rusiju?

Claudiu Nasui: Postoji, ali vrlo mali. Posljednja anketa kaže oko osam posto. Oko 85 posto podržava pomoć Ukrajini. Ja lično sam za to da se Ukrajini pomogne maksimalno. Rusija je prijetnja, ne samo Rumuniji, nego i Evropi. Znam da zvuči cinično, ali dok je rat u Ukrajini, nije u ostatku Evrope. Zato treba pomoći Ukrajini što je više moguće, da se Rusija oslabi, ili čak porazi.

Primjetili smo mnoge ulaske ruskih dronova i aviona u zračni prostor država koje su članice NATO-a u posljednjem periodu Da li je to neka vrsta poruke Moskve?

Claudiu Nasui: To je bio test – i taktički i strateški. Htjeli su vidjeti kako će NATO reagovati. Taktički odgovor bio je da se dignu F-16, F-35 i italijanski AWAC. To je vrijedna informacija za onoga ko planira napad. Strateški, htjeli su vidjeti da li će NATO samo osuditi napad ili će zaista djelovati. Do sada su bile samo riječi. Mislim da NATO mora konkretno reagovati, recimo slanjem dodatnih trupa u Poljsku.

Razlog za slanje trupa u Poljsku, a ne u baltičke zemlje, je jednostavan. Izgledalo bi loše da "veliki medvjed" napada male zemlje. Poljska je jača, naoružanija, spremna. Zato su izabrali nju. A ekonomski gledano, Rusija je već prešla na ratnu ekonomiju. Proizvode ogroman broj dronova, koriste Ukrajinu kao laboratorij za testiranje. I neće se zaustaviti samo na Ukrajini. Ovo je bio test i za NATO, ali i za Donalda Trumpa.

Jasno je da NATO "živi i umire" sa SAD-om. Vodeći se tim principom, da li je manjak neke konkretnije reakcije Amerike taktika ili poruka Evropi da se sama pobrine za svoju odbranu?

Claudiu Nasui: Mislim da je to bila jedna od rijetkih dobrih stvari Trumpove administracije – guranje Evrope da troši više na svoju odbranu. Ali moram reći ovo: Bidenova administracija je mogla okončati rat. Da su 2022. dopustili Ukrajini da gađa rusku teritoriju američkim oružjem i da su povećali pomoć, rat bi se možda završio. Umjesto toga, dali su im dovoljno da prežive, ali ne da pobijede. Možda je to bila svjesna strategija – zadržati Ruse zaglavljene u Ukrajini. Ali dugoročno, to znači da Rusija sada ima jaču vojsku s više iskustva. Dakle, prilika je propuštena.