Bivši predsjednik Južne Koreje Yoon Suk Yeol osuđen na sedam godina zatvora

Presuda se nadovezuje na doživotnu kaznu koju je Yoon već ranije dobio po optužbama za pobunu nakon kratkotrajnog pokušaja autoritarnog upravljanja, što je izazvalo najtežu krizu južnokorejske demokratije u posljednjim decenijama.

Sudija Yoon Sung-sik iz Visokog suda u Seulu naveo je da je bivši predsjednik zaobišao zakonom obaveznu punu sjednicu vlade prije proglašenja vojnog stanja 3. decembra 2024. godine, falsifikovao dokumente kako bi prikrio taj propust i koristio pripadnike osiguranja „kao privatnu vojsku“ da spriječi njegovo hapšenje nakon opoziva. Yoon je tokom izricanja presude stajao mirno i nije komentarisao odluku.

Niži sud ga je u januaru osudio na pet godina zatvora, ali ga je djelimično oslobodio odgovornosti za zloupotrebu položaja povezanu sa sjednicom vlade. Žalbeni sud je sada preinačio taj dio presude, proglasivši ga krivim po svim tačkama i ocijenivši da su prekršena prava dvoje ministara koji su bili pozvani, kao i još sedam članova vlade koji nisu bili ni obaviješteni, jer je sastanak održan sa samo odabranim brojem ljudi kako bi se stvorio privid formalne sjednice.

Nakon što ga je parlament pod kontrolom liberala opozvao 14. decembra 2024, Yoon je suspendovan s dužnosti, a Ustavni sud ga je u aprilu 2025. i formalno smijenio. Poslije toga odbijao je da se povinuje sudskom nalogu za privođenje, pa je u januaru 2025. došlo do višesedmičnog zastoja ispred predsjedničke rezidencije, gdje su istražitelje zaustavile snage predsjedničkog osiguranja i barikade od vozila.

Kasnije tog mjeseca je priveden, u martu pušten odlukom drugog suda, a potom ponovo uhapšen u julu. U pritvoru je ostao dok traje više krivičnih postupaka protiv njega. Dan prije ove presude isti sud povećao je kaznu njegovoj supruzi Kim Keon Hee na četiri godine zatvora zbog primanja luksuznih poklona od Crkve ujedinjenja i učešća u manipulaciji cijenom dionica.

Tužilaštvo je prošle sedmice u odvojenom postupku zatražilo i 30 godina zatvora za Yoona zbog optužbi da je 2024. namjerno pokušao podići tenzije sa Sjevernom Korejom slanjem dronova iznad Pjongjanga kako bi stvorio izgovor za uvođenje vojnog stanja u zemlji.