Bivši britanski premijer Tony Blair bi mogao biti postavljen na čelo prijelazne vlade u Gazi

Prijedlog, koji ima podršku Bijele kuće, predviđao bi da Blair vodi upravnu vlast koju podržavaju UN i zemlje Perzijskog zaljeva. prije nego što kontrolu vrati Palestincima.

Njegov ured saopćio je da neće podržati nijedan prijedlog kojim bi se raselio narod Gaze.

Blair, koji je uveo Veliku Britaniju u rat u Iraku 2003. godine, bio je dio razgovora na visokoj razini sa SAD-om i drugim strankama o budućnosti Gaze.

U augustu se pridružio sastanku Bijele kuće s Trumpom kako bi razgovarali o planovima za taj teritorij, koje je američki izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff opisao kao "vrlo sveobuhvatne" - iako je o sastanku otkriveno malo toga drugog.

Planovi bi mogli uključivati ​​Blaira na čelo tijela pod nazivom Međunarodna prijelazna vlast za Gazu (Gita), prema izvještajima u Economistu i izraelskim medijima. Ona bi tražila mandat UN-a da bude "vrhovna politička i pravna vlast" Gaze pet godina.

Plan bi bio modeliran prema međunarodnim administracijama koje su nadgledale tranziciju Istočnog Timora i Kosova u državnost. U početku bi bio smješten u Egiptu, blizu južne granice Gaze, prije nego što bi ušao u Gazu kada Pojas bude stabilan, uz multinacionalne snage.

Kao premijer, Blair je donio odluku o angažiranju britanskih snaga u ratu u Iraku 2003. godine, što je oštro kritikovano u službenoj istrazi sukoba, koja je utvrdila da je djelovao na temelju manjkavih obavještajnih podataka.

Nakon što je napustio dužnost 2007. godine, Blair je služio kao izaslanik za Bliski istok za Kvartet međunarodnih sila (SAD, EU, Rusija i UN). Usredotočio se na dovođenje ekonomskog razvoja u Palestinu i stvaranje uvjeta za rješenje dviju država.

Izvještaj o raspravama o njegovom sudjelovanju u prijelaznoj vlasti za Gazu dolaze nakon što je palestinski predsjednik Mahmoud Abbas u četvrtak rekao da je spreman sarađivati ​​s Trumpom i drugim svjetskim čelnicima na provedbi mirovnog plana dviju država.

Abbas je naglasio svoje odbijanje buduće vladajuće uloge Hamasa u Gazi i zatražio njegovo razoružavanje.

Tokom sukoba, više stranaka je iznosilo različite prijedloge za budućnost Gaze.

U februaru je Donald Trump iznio planove - koji su, čini se, od tada odbačeni - da SAD zauzmu "dugoročnu poziciju vlasništva" nad Gazom, rekavši da bi to mogla biti "Rivijera Bliskog istoka".

Ideja bi uključivala prisilno raseljavanje Palestinaca s teritorija i bila bi kršenje međunarodnog prava. SAD i Izrael rekli su da bi to uključivalo "dobrovoljno" iseljavanje.

U martu su SAD i Izrael odbacili arapski plan za poslijeratnu obnovu Pojasa Gaze koji bi omogućio da 2,1 miliona Palestinaca koji tamo žive ostanu na svojim mjestima. Palestinska uprava i Hamas pozdravili su arapski plan, koji je predviđao da Gazom privremeno upravlja odbor nezavisnih stručnjaka i da se tamo rasporede međunarodne mirovne snage.

U julu je na međunarodnoj konferenciji u New Yorku pod vodstvom Francuske i Saudijske Arabije predloženo "prijelazno administrativno vijeće" za Gazu koje bi djelovalo "pod okriljem Palestinske uprave". Ni SAD ni Izrael nisu prisustvovali. Takozvanu Njujoršku deklaraciju podržala je većina Generalne skupštine UN-a u rezoluciji ranije ovog mjeseca.

Ranije ove sedmice, Velika Britanija je formalno priznala Državu Palestinu, uz Francusku, Kanadu, Australiju i nekoliko drugih zemalja.

Velika Britanija i drugi ponovili su pozive za rješenje s dvije države, koje bi uključivalo stvaranje nezavisne Palestine na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, s istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom, uz Izrael.

Najmanje 65.502 ljudi ubijeno je u izraelskim napadima u Gazi od tada, prema podacima ministarstva zdravstva na tom teritoriju kojim upravlja Hamas. Istražna komisija UN-a reklo je da je Izrael počinio genocid nad Palestincima u Gazi, što Izrael poriče.