"Proširenje se pokazalo kao najuspješnija politika od svih poduhvata koje je do sada poduzela EU", rekao je Bildt predstavljajući evropskim parlamentarcima u Strasbourgu strategiju proširenja koju je izradila Evropska komisija.
"Poslije posljednjega velikog proširenja koje nam je donijelo oko stotinu miliona stanovnika, koncentrirani smo na zemlje jugoistočne Evrope. Njihovo priključenje Uniji neće biti ni brzo ni lako. Problemi su dobro poznati. Svi smo svjesni da među nama postoje oni koji misle da im treba zatvoriti vrata. Ja pripadam onima koji su uvjereni da bi to bila pogreška povijesnih razmjera koja bi proganjala našu uniju vrlo dugo", rekao je on. U tom slučaju, dodao je, "otvorila bi se druga vrata koja bi zemlje regije odvele pravcem koji bi bio jako loš".
Bildt je ocijenio da je predstojeće ukidanje viza građanima Srbije, Crne Gore i Makedonije "veliki korak naprijed" i izrazio očekivanje da će Albanija i Bosna i Hercegovina uspjeti da nadoknade svoje sadašnje kašnjenje.
"Srbija je napravila veliki napredak jednostrano primjenjujući Prijelazni trgovinski sporazum i očekujemo pozitivan izvještaj o saradnji s Haškim tribunalom", rekao je Bildt.
"Ne vjerujem da smo okončali izgradnju Evrope. Moramo nastaviti da gradimo i proširujemo. To je od ključnog interesa i za njih (zemlje koje žele članstvo) i za nas (EU)", zaključio je Bildt.
Evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn izjavio je da će stupanje na snagu Lisabonskog ugovora omogućiti nastavak procesa proširenja Unije i da bi ako bi se s proširenjem stalo, to "ugrozilo kredibilitet EU-a kao globalnog igrača".
On je naveo da su sve države koje žele članstvo, "usprkos krizi, nastavile pratiti put evropskih integracija". Govoreći o konkretnoj situaciji za svaku zemlju, Rehn je rekao da je Hrvatska otišla najdalje i da se ona približava cilju, ali da Zagreb sada mora intenzivirati reforme, prije svega u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Prema njegovim riječima "u Srbiji je bilo dobrih vijesti", a Beograd je "demonstrirao odlučnost u evropskim integracijama, i to ne samo jednostranim provođenjem Prijelaznoga trgovinskog sporazuma". "Treba deblokirati provođenje Prijelaznoga trgovinskog sporazuma. Vrijeme je da Srbija krene dalje", rekao je Rehn.
Rehn je rekao i da je Makedonija napravila uvjerljiv napredak, dok Bosna i Hercegovina "ima ozbiljne probleme, prije svega zbog svoje ratne prošlosti", ali je napomenuo da za Sarajevo ne smije biti nikakvih popusta.
"Nadam se da će bosanski lideri biti na razini zadatka i postići dogovor. EU i SAD su angažirani u tome, jer želimo da Bosna uspije i vjerujemo da može", dodao je Rehn.
Prema njegovim riječima, Turska jeste ostvarila napredak, ali je pred njom još dugačak put do članstva u Uniji.
"Prije pet godina ne bih bio optimist ni kada je u pitanju vizna liberalizacija za te zemlje, a sada smo toliko blizu tome da san pretvorimo u stvarnost. Hajde da evropski san građana zapadnog Balkana ostavimo u životu i omogućimo mu da u budućnosti postane stvarnost", zaključio je Rehn.
Talijanski zastupnik Gabriele Albertini, koji stoji iza rezolucije Vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta o proširenju, o kojoj u četvrtak treba da se glasa, izjavio je kako je "jasno je da je evropski projekt još uvijek privlačan".
"Tekst rezolucije je jasan u tome da zemlje koje se žele priključiti EU-u moraju biti ozbiljne u svojim naporima, moraju poštovati evropske kriterije", rekao je on.
U toj rezoluciji se traži od Vijeća ministara EU-a da "bez odgađanja" ratificira sporazum sa Srbijom, prenio je Tanjug.
"Sa zadovoljstvom se konstatira napredak koji je postigla Srbija, posebno u jednostranom provođenju Prijelaznog sporazuma. Smatramo da takva jednostrana provedba, usprkos finansijskoj krizi, pokazuje predanost zemlje na putu evropskih integracija. Zbog toga pozivamo Vijeće da bez odgađanja donese odluku o ratifikaciji Prijelaznog sporazuma. Od Srbije se zahtijeva puna saradnja s Haškim sudom", navodi se u rezoluciji.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
