Belgijanci sutra izlaze na izbore

U belgijskoj vladi moraju biti zastupljeni i Flamanci i frankofoni Valonci. Tradicionalno se kod stvaranja koalicija poštuje jezična simetrija - ako su u vladajućoj koaliciji primjerice flamanski socijalisti, onda su s njima i valonski socijalisti, a isto vrijedi i za ostale stranke.

U Valoniji, južnoj regiji gdje živi frankofono stanovništvo, vodit će se mrtva trka između koalicijskih partnera socijalista (PS) i liberala (MR). Uspiju li liberali pobijediti socijaliste, moglo bi se dogoditi da flamanski socijalisti (SPA), koji bi mogli imati središnju ulogu u stvaranju vladajuće većine, ostanu bez frankofonog pandana.

Yves Leterme, 46-godišnji pravnik, mogao bi po svom podrijetlu biti idealni belgijski premijer - dijete je miješanog frankofono-flamanskog braka i savršeno govori i flamanski i francuski. Međutim, njegova izjava u decembru prošle godine da Valonci nisu dovoljno inteligentni da nauče flamanski jezik izazvala je bijes u Valoniji, gdje ga podržava samo 4 posto stanovništva. Iako je tokom predizborne kampanje nekoliko puta posjetio Valoniju, rejting mu se nije popravio i tu bi mogao imati poteškoća da nađe partnersku stranku na frankofonoj strani.

Osim Leterma i Verhofstadta, aspiracije i određene izglede za premijerski položaj imaju Johan Vande Lanotte, šef flamanskih socijalista, zatim premijer Valonije, socijalist Elio di Rupo, valonski liberal Didier Reynders, a ne smije se zaboraviti ni bivšeg predsjednika valonskih liberala, nekadašnjeg ministra vanjskih poslova, sada povjerenika Evropske komisije Louisa Michela. On je od Evropske komisije zatražio i dobio mjesec dana dopusta kako bi mogao sudjelovati u predizbornoj kampanji.

Oko sedam miliona, od ukupno 10,4 miliona, Belgijanaca s pravom glasa birat će u nedjelju 150 zastupnika u Zastupničkom domu i 40 senatora u gornjem domu, Senatu. Izlazak na izbore u Belgiji je obavezan, a kršenje obveze nosi novčanu kaznu od 25 do 50 eura, a za one koji u više navrata ne ispune tu dužnost kazna može doseći i 125 eura.

Izbori se provode prema razmjernom izbornom sistemu. Zemlja je podijeljena u 11 izbornih jedinica - po pet u Flandriji i Valoniji te bruxelleska regija. Svaka od tih izbornih jedinica daje broj zastupnika koji je razmjeran broju stanovnika.

U izborima za Zastupnički dom stranke imaju svoje liste u svakoj od izbornih jedinica. Birači mogu glasovati za cijelu listu i tako podržati redoslijed kandidata kako ih je postavila stranka ili glasovati za pojedine kandidate s te liste.

Za Senat postoje samo dvije liste: jedna za flamansku jezičnu zajednicu i druga za francusku. Stanovnici bruxelleske regije, koja je službeno dvojezična, mogu birati za koju će listu glasovati.

Šefovi stranaka, koji pretendiraju na premijersko mjesto, obično se natječu za mjesto u Senatu, jer su ti izbori jasan pokazatelj popularnosti kandidata u njihovim jezičnim zajednicama.

Belgija je podijeljena na tri regije koje predstavljaju federalne jedinice: Flandriju, Valoniju i bruxellesku regiju. Osim te teritorijalne podjele, postoji i podjela na tri jezične zajednice: nizozemsku, odnosno flamansku zajednicu, francusku zajednicu i njemačku zajednicu (šezdesetak hiljada Nijemaca živi na istoku Valonije na granici s Njemačkom i njihov je jezik jedan od tri službena jezika). Svaka od tih zajednica ima svoju vladu i parlament a u njihovoj nadležnosti su obrazovanje i kultura.

Najveći je kamen spoticanja između flamanske i francuske zajednice status bruxelleske regije, koja je službeno dvojezična premda je 88 posto stanovništva frankofono. Bruxellska regija zapravo je enklava unutar Flandrije. Međutim, u dosta općina oko te regije većinsko stanovništvo je frankofono, koje se žali na tretman svoga materinskog jezika. Bruxelles je ujedno i glavni grad Flandrije, a dosta flamanskih političara predlaže da njime zajedno upravljaju Flandrija i Valonija umjesto da ima status zasebne federalne jedinice. Pripadnici frankofone zajednice ne žele ni čuti za tu mogućnost i na takve zahtjeve odgovaraju vlastitim zahtjevima da se Bruxellesu priključe neke južne, većinski frankofone općine, čime bi belgijski grad imao i teritorijalni kontakt s Valonijom.