Trenutno je skoro 90 posto stakleničkih plinova u Beču prouzrokovano grijanjem na plin, pa je grad pronašao rješenja za energetsku tranziciju.
Na postizanje klimatske neutralnosti grad se obavezao već 2020. godine, a ove godine gradonačelnik Michael Ludwig predstavio je novu strategiju za postepeno ukidanje upotrebe energije iz fosilnih goriva.
Fokus strategije je prvenstveno na sanaciji starijih zgrada u gusto naseljenim područjima. Izvršena je detaljna analiza sistema grijanja u postojećim stambenim zgradama, na osnovu koje će se utvrditi koja tehnologija je najprikladnija u pojedinom okruženju. Za novogradnju se razmatraju održive alternative kao što je povećana upotreba geotermalne energije.
Svi novi vrtići i škole će također biti izgrađeni prema strogim kriterijima za zaštitu klime i koristit će jedan od održivih oblika energije za grijanje i hlađenje.
"Posebno rat u Ukrajini je pokazao da gas i nafta nisu otporni na krizu. Ova nesigurnost treba da se otkloni pouzdanim alternativama", pojašnjava član bečke gradske vlade za zaštitu klime Jürgen Czernohorszky.
Procjenjuje se da u austrijskoj prijestolnici trenutno postoji 460.000 plinskih peći i 600.000 plinskih sistema grijanja, od čega je oko 475.000 decentralizovano.
Potpuni prelazak na obnovljive izvore energije stoga će biti veliki izazov te će biti moguć samo uz široku podršku stanovništva.
S ciljem podsticanja građana na učešće, kreirana je inicijativa u sklopu koje će grad do 2025. godine odabrati 100 inovativnih projekata, koji će biti finansijski podržani i poslužiti kao primjer energetske tranzicije u narednim godinama.
Vlasnici nekretnina koji žele promijeniti sistem grijanja i prijeći na obnovljive izvore energije dostavljaju zahtjev gradskoj upravi, koja potom provjerava adekvatnost zahtjeva. Od početka januara odabrano je prvih 20 projekata, koji se trenutno realizuju ili su već završeni.