Svijet
0

Australski sud o izručenju "kapetana Dragana" u novembru

FENA
Australski sud neće prije novembra raspravljati o izručenju Hrvatskoj Dragana Vasiljkovića, bivšeg zapovjednika srpskih paravajnih snaga, objavio je u utorak sud u Sydneyu a prenijela agencija dpa.

Australski državljanin Vasiljković (51), poznat i kao kapetan Dragan, od 1991. do 1993. bio je zapovjednik srpskih paravojnih snaga u Hrvatskoj, a osumnjičen je za sudjelovanje u ratnim zločinima protiv civila i Hrvatske vojske te zatvorenika.

Za Vasiljkovićevo suđenje zainteresirano je i pravosuđe u Muenchenu koje se nada otvoriti slučaj njemačkog novinara Egona Scotlanda (42), kojeg su, vjeruje se, ubili Vasiljkovićevi vojnici, prenosi njemačka agencija dpa te citira riječi novinarove udovice Christiane Schlotzer.

"To nije osjećaj osvete - to je osjećaj pravde. U tom području 'Glini' bilo je tako mnogo zločina te ako ti zločinci ne budu progonjeni, ako ti ljudi ne budu pronađeni, tada nema pravde", rekla je Schlotzer za australski list The Australian, prenosi dpa.

Uhapšen 20. januara u Sydneyju na temelju međunarodne potjernice koju je raspisala Hrvatska, Vasiljković se žalio australskome Vrhovnom sudu tvrdeći da je protuzakonito zatvoren jer dvije zemlje nemaju formalni sporazum o izručenju.

No Vrhovni sud mu je u junu odbacio žalbu, prihvativši ocjenu australske vlade da Vasiljković može biti izručen na temelju Ugovora o izručivanju zemalja Commonwealtha, pa je postupak nastavljen na lokalnome sudu u Sydneyu.

Šibensko Županijsko državno odvjetništvo Vasiljkovića tereti da je kao zapovjednik jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno kao zapovjednik nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi "Alfa", postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija.

Osumnjičen je da je u junu i julu 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te u februaru 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i ubijao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije.

Tereti ga se i da je kao zapovjednik jedinica za posebne namjene u julu 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada i zauzimanja glinske policijske stanice, prigradskog naselja Jukinca, te sela Gornjeg i Donjeg Viduševca.

Tokom tog napada, protivno odredbama Ženevskih konvencija, oštećene su i uništene civilne zgrade, stanovništvo je natjerano u bijeg, opljačkana im je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili među kojima i strani novinar.