Ubistvo predsjednika
47

Atentat koji je nakon skoro 60 godina i dalje obavijen misterijom: Ko je ubio Kennedya?

B. H.
Predsjednik John F. Kennedy sa suprugom Jacqueline
Predsjednik John F. Kennedy sa suprugom Jacqueline
Na današnji dan 22. novembra 1963. u Dallasu ubijen je američki predsjednik John F. Kennedy. Prema mnogima atentat nikada nije u potpunosti rasvijetljen jer je prvoosumnjičeni Lee Harvey Oswald ubijen prilikom transfera u pritvorsku jedinicu.

Predsjednik Kennedy u pratnji svoje supruge Jacqueline Kennedy i potpredsjednika Johnsona planirao je dvodnevno putovanje u Teksas u cilju prikupljanja sredstava za predstojeće izbore. Putovanje je također vjerojatno bilo zamišljeno kao pokušaj da se pomogne ujediniti zavađenu Demokratsku stranku u državi koja je bila ključna za Kennedyjeve šanse za ponovni izbor 1964. godine.

Iako je Adlai Stevenson, američki veleposlanik u Ujedinjenim narodima i liberalna ikona, bio suočen sa protestima mjesec dana ranije tokom posjete Dallasu, predsjednik je toplo dočekan na prve dvije lokacije, San Antoniju i Houstonu, kao i u Fort Worthu, gdje je predsjednnik proveo noć 21. novembra.

Kada je naredni dan kolona automobila skrenula jugozapadno u Ulicu brijestova i počela putovati kroz Dealey Plaza u centru Dallasa, predsjednikov kabriolet prošao je pokraj višekatnice Texas School Book Depository.

Nekoliko trenutaka kasnije, oko 12.30 sati, odjeknuli su pucnji. Metak je pogodio vrat predsjednika, izašao mu kroz grlo, a zatim je vjerovatno prošao kroz rame i zglob guvernera Connallyja, naposljetku mu pogodivši bedro. Još jedan metak pogodio je Kennedyja u potiljak.

Ruta Kennedyjeve predsjedničke kolone
Ruta Kennedyjeve predsjedničke kolone

Kolona je pojurila do obližnje Memorijalne bolnice Parkland i brzo je stigla, međutim, napori liječnika bili su uzaludni. Kennedy je službeno proglašen mrtvim u 13:00 sati. Connally je preživio ranjavanje.

Tokom sljedećeg sata, dok su šokirana zemlja i svijet saznali za Kennedyjevu smrt, odvijala se drama potjere i hvatanja njegovog navodnog napadača. Čahure pronađene su blizu prozora na šestom spradu zgrade s pogledom na trg. Puška, za koju se kasnije pokazalo da ju je posjedovao Oswald otkrivena je na drugom mjestu na šestom katu.

Procjena zaposlenika zgrade pokazala je da su samo dvojica nestala: jedan je bio čovjek koji je izašao van kako bi promatrao kolonu automobila i policija mu je zabranila ulazak u zgradu, a drugi je bio Oswald, koji je tu radio oko mjesec dana . Oswald je viđen na šestom spratu otprilike pola sata prije pucnjave, a u zgradi su ga susreli policajci neposredno nakon pucnjave.

Policija je objavila njegov opis. U međuvremenu, Oswald je krenuo prema pansionu u kojem je odsjeo. Nekih 15 minuta nakon izlaska iz pansiona, suočio ga je policajac iz Dallasa, J. D. Tippit, za kojeg se smatra da je vjerovao da Oswald odgovara opisu. Oswald je upucao i ubio Tippita iz revolvera kalibra 38 u prisustvu brojnih svjedoka, a kasnije je viđen kako ulazi u pozorište Texas, gdje ga je u 13:50 uhapsila policija.

Oswald je od početka tvrdio da je nevin. Tražio je da ga zastupa (ali nikad nije mogao kontaktirati) John Abt, advokat Komunističke partije SAD-a, koji je bio poznat po svojoj odbrani komunista. Nakon što je bio pritvoren dva dana i dvije noći, Oswald je prebačen iz gradske vijećnice Dallasa u okružni zatvor.

Ujutro 24. novembra događaj koji je uživo prenosila televizija, kada je Jack Ruby, poznato lice iz policijske stanice, uspio je ući u podrumsku garažu gradske vijećnice. Tamo je pucao u Oswalda iz pištolja dok su kamere snimale. Ruby je kasnije rekao da je upucao Oswalda kako bi poštedio Jacqueline Kennedy svjedočenja na Oswaldovom suđenju.

Lee Harvey Oswald pozira s puškom s kojom je izvršen atentat
Lee Harvey Oswald pozira s puškom s kojom je izvršen atentat

Oswald je odveden u bolnicu Parkland Memorial, gdje je kao i Kennedy, umro. Ruby će biti suđeno, proglašen je krivim za ubistvo i osuđen na smrt. Međutim sud u Teksasu poništio je presudu iako je Ruby umro prije nego što se moglo održati novo suđenje.

Komisija koja je formirana ubrzo nakon atentata je nakon deset mjeseci istrage utvrdila da je Oswald djelovao sam, te da nije bilo miješanja Sovjetskog Saveza. No to nije spriječilo nastajanje velikog broja raznih teorija zavjere.

Najčešće se u fokusu teorija zavjere nalazi Kuba, odnosno njen dugogodišnji lider Fidel Kastro. Mnogi su tvrdili da je atentat na Kennedy osveta za pokušaj svrgavanja Kastra, no kubanski čelnik je odbacivao takve tvrdnje.

Još jedna teorija stavila je Johnsona u središte zavjere da se ubije Kennedy kako bi sebi raskrčio put do predsjednika. Dokaz za ovu teoriju navodno je pružila izjava osuđenog zavjerenika Watergatea i bivšeg agenta CIA-e E. Howarda Hunta Jr., koji je tvrdio da je Johnson naredio agentima CIA-e da ubiju Kennedyja.