Arapi obećali Trumpu milijarde za obnovu Gaze, ali sada vrte drugu ploču: "Alergični smo na bjanko ček"

Bogate zaljevske monarhije ne žele uložiti milijarde dolara prije nego što dobiju jasne garancije da se sukobi neće ponovo rasplamsati i da će imati određeni uticaj na buduće upravljanje Gazom.

"Lako je obećati novac, ali realizacija takvih obećanja je nešto sasvim drugo", rekao je bivši jordanski ministar energetike Ibrahim Saif, koji sada radi kao konsultant.

Egipat bi sljedećeg mjeseca trebao biti domaćin međunarodne konferencije o obnovi Gaze, na kojoj će upravo zaljevske države imati ključnu ulogu. No, prema pisanju Bloomberga, dok traje krhko primirje između Izraela i Hamasa, prioriteti zaljevskih prijestolnica ostaju uslovljeni političkom sigurnošću i garancijama da će mir potrajati.

Saudijska Arabija: manji prihodi, manje darežljivosti

Saudijska Arabija, koja je predvodila diplomatske napore arapskih i muslimanskih zemalja da se izbori prekid vatre, danas raspolaže znatno manjim mogućnostima za finansijske donacije. Pad cijene nafte za više od 10% ove godine primorao je Rijad da revidira i uspori projekte iz vizije ekonomskih reformi prestolonasljednika Muhammeda bin Salmana.

Osim toga, Saudijci su, kako ističe saudijski analitičar Ali Shihabi, "alergični na potpisivanje blanko čekova" nakon decenija korupcije i zloupotreba pomoći širom arapskog i muslimanskog svijeta.

Zbog toga bi Rijad mogao pokušati da teret finansiranja prebaci na druge zaljevske partnere. prije svega Katar i UAE, a moguće i Kuvajt. koje smatra likvidnijim.

Ujedinjeni Arapski Emirati, čiji je predsjednik Mohamed bin Zayed Al Nahyan jedan od glavnih saveznika Washingtona, poručuju da neće izdvojiti velika sredstva dok ne dobiju "političku jasnoću" i jasan plan upravljanja Gazom. Savjetnik predsjednika UAE Anwar Gargash rekao je da Emirati žele "dugoročnu viziju" koja vodi ka uspostavi palestinske države, ali i punu demilitarizaciju Hamasa.

"Abu Dhabi insistira da Hamas bude u potpunosti razoružan i isključen iz budućeg političkog upravljanja Gazom", rekao je visoki zvaničnik UAE za Bloomberg.

Katar, koji već godinama ima ključnu posredničku ulogu u pregovorima između Izraela i Hamasa, fokusiran je na to da se Izrael obaveže da će poštovati sve tačke mirovnog sporazuma prije nego što se pokrene finansijska pomoć. Iako je Doha prihvatila da Hamas ne učestvuje u privremenom rukovodstvu Gaze, katarski zvaničnici smatraju da je "nemoguće u potpunosti isključiti Hamas iz palestinskog političkog života", te da bi eventualno reformisani pokret mogao igrati ulogu u budućnosti.

Washington i Tel Aviv i dalje kategorički odbacuju bilo kakvo učešće Hamasa u vlasti, navodeći napade iz oktobra 2023. kao crvenu liniju. Prema informacijama Bloomberga, potpredsjednik SAD-a JD Vance i Trumpov zet Jared Kushner nedavno su razgovarali o prijedlogu da se Gaza podijeli na dvije zone. jednu pod izraelskom kontrolom, gdje bi započela obnova, i drugu pod prelaznom palestinskom upravom.

Plan je, međutim, u ranoj fazi i još uvijek bez konkretne podrške na terenu.

Trump računa na Katar

Analitičar Firas Maksad iz Eurasia Groupa smatra da će Trump pokušati uvjeriti Katar da preuzme najveći dio finansijskog tereta. "Katar želi utjecaj i glas u budućnosti Gaze, bilo kroz reformisani Hamas ili neku drugu političku strukturu", rekao je Maksad, dodajući da bi to moglo izazvati nove tenzije s Izraelom.

Trump je ranije ovog mjeseca Kataru ponudio sigurnosne garancije i time dodatno ojačao odnose između Washingtona i Dohe, no bez konkretnih ustupaka, tvrde analitičari, teško da će Doha krenuti u ulaganja vrijedna milijarde dolara.

Zajedničko za sve zaljevske zemlje jeste uvjerenje da se ne smiju ponoviti razaranja slična onima nakon Hamasovog napada i izraelske ofanzive. "Nijedna zaljevska država neće uložiti novac u Gazu ako nije sigurna da se to neće ponoviti", upozorila je Yasmine Farouk iz International Crisis Groupa.

Egipat, koji Gazu smatra dijelom svog prirodnog sigurnosnog okruženja, također ima vlastite interese. njegove kompanije žele učestvovati u projektima obnove, posebno u energetskom i infrastrukturnom sektoru.

No, kako zaključuje bivši jordanski ministar Saif, najveće pitanje ostaje neriješeno: "Da li se planira samo obnova onoga što je uništeno, ili stvaranje nove, održive Gaze sa lukom, stabilnim snabdijevanjem električnom energijom i funkcionalnom infrastrukturom?"

Za sada, odgovor na to pitanje čeka. zajedno s desetinama milijardi dolara koje Trump očekuje od svojih arapskih saveznika.