Dva prijedloga za okeanska skloništa u kojima će biti zabranjen lov su na stolu Komisije za očuvanje antarktičkih morskih živih resursa (CCAMLR), koja će se sastati u Hobartu 23. oktobra.
Ulog je, kažu ekolozi, posljednja velika okeanska divljina, sa vodama koje su dom 16 hiljada poznatih vrsta, uključujući kitove, tuljane, foke, albatrose, pingvine i jedinstvene vrste riba.
Kako svjetske riblje rezerve slabe nakon decenija pretjerane eksploatacije, ribari se, za ulovom, pomjeraju sve više ka jugu.
"Vrijeme je za djelovanje. Zemlje mogu prevladati loš prošlogodišnji start i sastati se ovog mjeseca kako bi sačuvali ove vitalne oblasti", kaže Andrea Kavanagh, direktorica projekta utočišta u okeanu.
Jedan prijedlog, koji podržavaju Australija, Francuska i Evropska unija, zaštitio bi 1,6 miliona kvadratnih kilometara istočnog Antarktika na zaleđenoj strani Indijskog okeana.
Drugi, koji podržavaju SAD i Novi Zeland, bi zaštitio 1,25 miliona kvadratnih kilometara Rossovog mora, zaljeva na strani Tihog okeana.
Ukoliko bi prijedlozi bili usvojeni, skloništa bi praktično udvostručila svjetske morske rezerve preko noći. Ipak, kako bi se nastavili planovi, potrebna je podrška svih članova CCAMLR-a, koju čine 24 zemlje i EU, a osnovana je 1982. godine kako bi nadzirala očuvanje morskog života u Južnom okeanu.
Rusija je osujetila planove na specijalnom sastanku u Njemačkoj kada je navela kako su oblasti zabrane ribolova prevelike i dovela u pitanje zakonsko pravo CCAMLR-a za uspostavljanje takvih skloništa.
Smatra se da su Rusi odustali od pitanja legitimnosti CCAMLR-a, a zagovarači skloništa u Rossovom moru spremni su da oblast smanje za više od 20 posto kako bi im izašli ususret.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
