Analitičari otkrili koju nuklearnu bombu bi Trump mogao koristiti u napadu na planinu Pickaxe u Iranu

Carlson je rano 2. novembra objavio da je administracija "možda nekoliko dana od pokretanja nuklearnog udara na Iran". Pozvao se na neimenovanog “upućenog posmatrača”. Nije ponudio nikakve dokumente.

Napisao je da nijedno konvencionalno oružje ne može probiti 300 stopa (oko 91 metar) granita.

“Jedina vojna opcija je nuklearni udar”, napisao je. Rekao je da bi Trump mogao odlučiti do 7. novembra.

Trump je 15. oktobra za Newsmax rekao: “Ne, ne bih koristio nuklearno. Ne moramo". Rekao je da “majka svih bombi” nije nuklearna.

Ništa javno ne pokazuje da je donesena odluka. Tvrdnju treba tretirati kao neprovjerenu, a ovaj vodič čitati kao pozadinu o oružju.

Šta je B61-11

B61-11 je nuklearna gravitacijska bomba s ojačanim kućištem i odgođenim upaljačem. Riječ je o modifikaciji porodice B61, koja datira iz 1960-ih. Bulletin of the Atomic Scientists navodi da je nastala preradom B61-7.

U službu je ušla 1997. godine i zamijenila je bombu B53, jačine reda megatona, u ulozi razbijača bunkera. Proizvedeno ih je oko 50. Teži oko 1.210 funti (oko 550 kilograma), prema izvještaju National Research Councila.

Njena jačina nije javna. Nuclear Weapon Archive sugerira da odgovara B61-7, do oko 340 kilotona. Bulletin of the Atomic Scientists navodi 400 kilotona.

Ruski komandni bunker Kosvinski Kamen jedan je od navođenih razloga za nastanak bombe. Završen je 1996. godine, ispod oko 1.000 stopa (oko 300 metara) granita. Neki analitičari vremensko poklapanje vide kao trag.

Kako radi nuklearna bomba koja prodire u tlo

Obična nuklearna bomba detonira u zraku ili na površini. Velik dio njene energije odlazi u atmosferu. Penetrator se prvo ukopa, pa više energije potresa tlo.

National Academies navode da nuklearni penetrator koji dosegne oko 3 metra ostvaruje većinu prednosti udarnog talasa kroz tlo. To smanjuje jačinu potrebnu za uništenje duboke mete 15 do 25 puta. Pogledajte nalaze National Academies.

B61-11 ne buši stotine metara. Ratno zrakoplovstvo SAD-a kaže da joj novo kućište omogućava da dosegne 15 do 25 stopa (oko 4,5 do 7,5 metara) prije detonacije. Na testovima na Aljasci prodrla je 6 i 10 stopa (oko 1,8 i 3 metra) u smrznuto tlo.

Efekat je udarni talas kroz stijenu. On može urušiti tunele duboko ispod kratera. Oružje ne mora samo doći do mete.

Testiranje i nošenje

Bombarder B-2 Spirit bacio je dva testna kućišta B61-11 na Aljasci 17. marta 1998. Ratno zrakoplovstvo nazvalo ih je posljednjim testovima potrebnim za certificiranje bombe. B-2 ostaje glavni nosač, kako pokazuje naš explainer o B-2 Spiritu.

Nacionalna uprava za nuklearnu sigurnost (NNSA) 2011. godine je s B-2 letjela s testnim sklopom B61-11. Nije nosio nuklearni materijal. Sandia je 2013. godine raketom ispalila testnu jedinicu B61-11 u betonsku metu.

Zašto se u raspravi spominje planina Pickaxe

Planina Pickaxe, odnosno Kuh-e Kolang Gaz La, nalazi se odmah južno od Natanza. BBC Verify navodi da analitičari procjenjuju kako bi njeno jezgro moglo biti na otprilike 100 metara dubine. Pogledajte BBC-jev explainer.

Institut za nauku i međunarodnu sigurnost (ISIS) procjenjuje da je lokacija duboka najmanje 100 metara. Izrael vjeruje da je Iran tamo premjestio centrifuge, izvijestili smo. Iran tvrdi da se tamo ne odvijaju nuklearne aktivnosti.

Analitičari kažu da tu B61-11 ulazi u raspravu. National Academies izračunale su da bi penetrator od 300 kilotona mogao teško oštetiti tunele u granitu do dubine od oko 150 metara. Krajnju granicu za uništenje tvrdih meta postavile su na oko 200 metara.

To je teoretski model, a ne predviđanje za Pickaxe. Stvarna dubina, vrsta stijene i raspored nisu poznati. Ni jačina B61-11 nije javna.

Hegseth je 21. jula senatorima rekao da američka vojska može doseći “bilo šta na Božijoj zelenoj Zemlji”. Nije rekao kako.

B61-11 naspram GBU-57

Američki konvencionalni odgovor na duboke lokacije je GBU-57 Massive Ordnance Penetrator. Teži oko 30.000 funti (oko 13.600 kilograma). BBC navodi da može prodrijeti oko 18 metara betona ili 61 metar zemlje.

MOP prodire dublje, ali nosi daleko manje energije. B61-11 prodire tek nekoliko metara. Njena snaga dolazi iz nuklearne jačine i udarnog talasa koji šalje u stijenu.

BBC Verify citira stručnjake koji kažu da ni MOP-ovi vjerovatno ne bi u potpunosti uništili Pickaxe. Kažu da bi je udari na ulaze, ventilacione otvore i puteve ipak mogli onesposobiti.

Ograničenja i radioaktivne padavine

Plitka eksplozija ne zadržava nuklearnu eksploziju pod zemljom. National Academies navode da penetratori ne mogu doseći dubinu za potpuno zadržavanje. Kažu da bi broj žrtava bio kao kod površinske eksplozije iste jačine.

Za udaljene lokacije procjenjuju broj žrtava od nekoliko stotina do stotina hiljada. To zavisi od jačine i vjetra. Radioaktivne padavine proširile bi se na veliko područje.

Upotreba bilo kakvog nuklearnog oružja prekršila bi tabu koji vrijedi od 1945. Trump je rekao da ne bi koristio nuklearno oružje protiv Irana. Nijedan zvaničnik nije rekao da se razmatra B61-11.