vijesti
129

Replike sabljozubog tigra i vunastog nosoroga krase Pionirsku dolinu

Piše: S. Č.
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Svečanošću naziva "Zavirimo u prošost i putujmo kroz vrijeme" u sarajevskoj Pionirskoj dolini predstavljene su dvije nove replike životinja iz ledenog doba. Posjetioci će ubuduće imati priliku vidjeti repliku sabljozubog tigra i vunastog nosoroga u prirodnoj veličini.

Time će se kolekciji "Ledeno doba" pored mamuta, koji je tu još od prošle zime, pridružiti još dvije zaista impozantne i zanimljive replike.

Kako su istaknuli organizatori, cilj kolekcije "Ledeno doba", jeste još jednom skrenuti pažnju javnosti, a posebno djece i mladih na očuvanje, zaštitu i dobrobit životinja.

"Bilo bi dobro kad bi država i ostale nadležne službe imale sluha za djecu i njihove potrebe. Mi smo ovo stvorili bez ikakve pomoći. Ove replike su odlična stvar za djecu, jer ih u isto vrijeme edukuju i zabavljaju", rekao je Klix.ba direktor Pionirske doline Esad Tajić.

Sličnog mišljenja su i posjetioci.

"Često dođemo ovdje, skoro svaki dan. Moja unuka veoma voli životinje i mislim da je ovo super stvar, s obzirom da u ovom gradu ima toliko malo sadržaja za djecu“, rekao je Đakušić Asim koji je na svečano otkrivanje došao sa unukom Elenom.

Sabljozubi tigar ili Smilodon fatalis je izumrla mačka koja je živjela u Sjevernoj Americi. Bio je velik kao lav, kratka repa kao ris, a očnjaci su mu bili dugački 15 centimetara i izvirivali iz gubice. Hranio se gazelama koje su živjele u to doba, bizonima, pa čak i mamutima.

Unatoč imenu, ova vrsta nije predak današnjeg tigra. Sabljozubi tigar pripada zasebnom ogranku u evoluciji, a izumro je prije 11 hiljada godina.

Što se tiče njegovog kolege vunastog nosoroga, on je do prije 10 hiljada godina tumarao arktičkim snijegom, a njegova pojava zabilježena je i u crtežima na zidovima francuske špilje Chauvet-Pont-d'Arc. Odrasla jedinka bila je duga između tri i 3,8 metara, teška oko dvije tone, a hranila se isključivo biljkama.

Replike ovih prahistorijskih gorostasa djela su Feđe Čehajića i Bore Žuže, akademskih kipara Zemaljskog muzeja BiH.

"Na replikama smo radili oko godinu dana, dakle na svakoj po pola godine. Izradili smo ih na osnovu fotografija i dimenzija koje smo dobili iz muzeja", rekao je Feđa Čehajić za naš portal.