Utvrditi istinu
77

"Žene u crnom" traže od Nikolića da se izvini Hrvatima

FENA
Foto: Arhiv
Foto: Arhiv
Srbijansko nevladino udruženje “Žene u crnom” zatražilo je u nedjelju da se srbijanski predsjednik izvini Hrvatima, a vlasti u Beogradu utvrde komandnu i kaznenu odgovornost vrha bivše JNA za zločine u Hrvatskoj, posebno za uništavanje Vukovara, a od civilnog društva u Hrvatskoj da pojača napore kako bi zločini u “Oluji” i nakon nje bili istraženi, a naredbodavci i počinitelji identificirani i kažnjeni.

U saopćenju koje su "Žene u crnom" objavile u povodu 21. godišnjice zločina u Vukovaru navedeno je da će i one učestvovati u komemoraciji u Vukovaru i izraziti saosjećanje članovima porodica žtrava, kao i građanima Vukovara.

“Žene u crnom” smatraju da “proces suočavanja s prošlošću mora počivati na jasno utvrđenoj odgovornosti i ispunjavanju obaveza koje iz te odgovornosti proizilaze”.

“Prvi bi se o tome trebao izjasniti predsjednik Republike Srbije (Tomislav Nikolić) i da ličnim primjerom pokaže da vodi Srbiju evropskim putem. Međutim, njegove izjave da je ‘Vukovar bio srpski grad’ i da se u njega Hrvati sada ‘nemaju šta vraćati’ nisu u skladu s tom obavezom. U ime mira u regiji ponovo zahtijevamo da se on izvini građankama i građanima Hrvatske, kao i svima koji su se protivili zločinačkoj politici režima Slobodana Miloševića”, istaknule su u svom sapćenju “Žene u crnom”.

“Mi ostajemo privržene žrtvama rata, neovisno o njihovoj nacionalnosti, rasi, vjeri i političkom opredjeljenju. I dalje osjećamo posebnu odgovornost za zločine počinjene u naše ime. Znamo da su zločini činjeni i s drugih strana, ali svaki zločinac na jednak način zaslužuje kaznu primjerenu težini počinjenog djela, kao što svaka žrtva zaslužuje saosjećanje i solidarnost”, naglašava ovo udruženje.

“Žene u crnom” zahtijevaju od vlasti u Beogradu i da se “utvrdi puna istina o nestalima otvaranjem arhiva vojske Srbije i grobnica hrvatskih žrtava na teritoriju Srbije, te pokretanje sudskih postupaka protiv odgovornih za osnivanje logora i mučenje zarobljenika u logorima Stajićevo, Begejci, u Sremskoj Mitrovici, Aleksincu i Beogradu”.

Također, traži se da na mjestima zločina u Stajićevu i Begejcima budu “postavljene spomen-ploče i da se žrtvama i njihovim porodicama daju i drugi vidovi simboličke odštete”.

Istovremeno, “Žene u crnom” očekuju od civilnog društva u Hrvatskoj “da pojača svoje napore da se svi zločini počinjeni u ‘Oluji’ i nakon nje na valjan način istraže, i da se identificiraju i pravično kazne njihovi naredbodavci i počinitelji”.

“Mi ćemo u Srbiji pojačati svoje zalaganje za pravedno i primjereno kažnjavanje svih počinitelja ratnih zločina sa srpske strane pred sudovima Republike Srbije.

Samo tako možemo stvoriti pretpostavke za to da istina o zločinima počinjenima u ratovima 90-ih godina prošlog stoljeća ne bude pokopana zajedno sa žrtvama i da njihovi inspiratori, organizatori i izvršitelji izbjegnu svoju moralnu, političku i kaznenu odgovornost”, istaknule su “Žene u crnom”.