Vekarić je u izjavi za srbijansku agenciju Tanjug naveo kako će srbijansko državno tužilaštvo za ratne zločine nastaviti istragu o zločinima u predmetu 'Dobrovoljačka ulica'.
"Sada je mnogo jasnije zašto je Tužilaštvo BiH odbijalo potpisati sporazum o međusobnom ustupanju dokaza kojim bi se svi dokazi jedne i druge strane objedinili i brže rasvijetlili počinjeni zločini", rekao je Vekarić.
Bosanska strana, po njegovim riječima, pokazala je da srbijanskom tužilaštvu za ratne zločine nije imala želju dati svoje dokaze za 'Dobrovoljačku', ali ono će nastaviti svoju istragu.
"Ovaj postupak predugo traje. Odluka Tužilaštva BiH ne pridonosi utiranju puta k pomirenju u regiji, a naročito ne zadovoljenju pravde za žrtve", rekao je Vekarić.
Dodao je da se iz saopćenja Tužilaštva BiH dobiva odgovor ko nije počinio zločin u Dobrovoljačkoj ulici, ali ne ko jest, te da se sada traga za nekim drugim nepoznatim osobama, a ima mogućih počinitelja koji nisu živi.
Državno tužilaštvo BiH objavilo je u utorak kako je odlučilo obustaviti istragu protiv četrnaest osoba, među kojima su i neki visoki politički i vojni dužnosnici Republike BiH i Armije BiH.
U saopćenju državnog odvjetništva BiH izrijekom je navedeno kako je donesen nalog o prekidu istrage i protiv Ejupa Ganića, ratnog člana Predsjedništva BiH, te generala Jovana Divjaka, dozapovjednika Armije BiH.
Pod istragom su bili i ratni ministar policije RBiH Jusuf Pušina, zapovjednik posebne policijske postrojbe Dragan Vikić te još neke osobe uključene u organiziranje odbrane Sarajeva u prvim ratnim danima maja 1992. Svi oni bili su pod sumnjom da su zapovjedili ili izveli napad na kolonu bivše JNA, koja se s predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem kao taocem pokušavala izvući iz Sarajeva.
Istragu o slučaju "Dobrovoljačka ulica" vodilo je i posebno tužilaštvo Srbije za ratne zločine. Na temelju potjernica raspisanih iz Beograda, u Londonu i u Beču bili su uhapšeni Ganić i Divjak. .
