Beograd
0

U petak presuda jatacima Ratka Mladića

FENA
Beograd
Beograd
Prvi osnovni sud u Beogradu izreći će u petak presudu optuženima za skrivanje haškog bjegunca Ratka Mladića.

Objavljivanje presude bilo je zakazano još za 4. novembar, ali je odgođeno zbog zahtjeva tužilaštva za izuzeće sudskog vijeća i predsjednika suda zbog pristrasnosti, koji su u međuvremenu odbačeni kao nedozvoljeni, odnosno neblagovremeni.

Prvo osnovno tužilaštvo u Beogradu u završnoj riječi je predložilo da se 10 optuženih oglasi krivim i osudi po zakonu, jer je tokom suđenja dokazano da su od 2002. do 2006. godine doprinijeli da Mladić ne bude otkriven i uhapšen, iako su znali da je u Haškom tribunalu optužen za najteža krivična djela ratnih zločina.

Odbrana optuženih traži oslobađajuću presudu, jer smatra da njihovi branjenici nisu izvršili krivično djelo za koje se terete, pošto Mladić nije pravosnažno osuđen u Haškom tribunalu, i da protiv njihovih branjenika nema dokaza koji bi potvrdili da su ga oni skrivali.

Optuženima prijeti kazna od jedne do osam godina zatvora za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela, javio je u četvrtak Tanjug.

Postupak protiv 10 optuženih za pomaganje u skrivanju Mladića od 2002. do 2006. u Beogradu počeo je prije više od četiri godine, kada je njih 11 uhapšeno i zadržano u pritvoru osam mjeseci, poslije čega su pušteni da se brane sa slobode.

U međuvremenu je preminuo prvooptuženi Jovo Đogo, koji je bio oficir u Vojsci Republike Srpske pod Mladićevom komandom tokom rata u BiH.

Svi optuženi, osim generala VRS Marka Lugonje, negirali su tokom suđenja da su skrivali Mladića, braneći se da su "stanove iznajmljivali za kockanje i švaleraciju" ili prosto odbijajući da priznaju navode optužnice.

Na optuženičkoj klupi kao "Mladićevi jataci" uglavnom su izbjeglice iz BiH, koji su tokom sukoba 1990-ih našle utočište u Beogradu.

Oficir VRS Jovo Đogo, koji je preminuo prošle godine, u optužnici je označen kao organizator operacije skrivanja od 2002., kad je Mladić napustio vojne objekte, pa do kraja 2005. godine.

Na optuženičkoj klupi, zbog pomoći učiniocu poslije izvršenja krivičnog djela, ostali su bivši oficiri Lugonja i Ratko Vučetić, zatim Tatjana Vasković, njena majka i brat Ljiljana i Bojan Vasković, Stanko Ristić, Blagoje Govedarica, Saša Badnjar, Predrag Ristić i Borisav Ivanović.

Ovo suđenje je u više navrata vraćano na početak zbog promjene sudskog vijeća, trudnoće i bolesti pojedinih optuženih, kao i dva neuspjela pokušaja bivšeg Drugog opštinskog suda da se oglasi nenadležnim poslije promjene "zakona o jatacima", kada je djelo za koje se terete optuženi prešlo u nadležnost Vijeća za ratne zločine Okružnog suda.

Mladića (68) je Haški tribunal optužio za 15 krivičnih djela ratnih zločina i genocida protiv Bošnjaka i Hrvata u ratu u BiH između 1992. i 1995. godine.

Optužnica, podignuta 1995, tereti Mladića za genocid, zločine protiv čovječnosti i mnogobrojne ratne zločine (uključujući one koji se odnose na snajpersku kampanju protiv civila u Sarajevu), a kasnije iste godine je proširena i na ratne zločine vezane za napad u julu 1995. na Srebrenicu, koju su Ujedinjene nacije prethodno proglasile sigurnosnom zonom. Mladić se tereti i za uzimanje talaca iz redova osoblja mirovne misije UN.