NAPOMENA: Komentari su otvoreni za prijavljene korisnike i odražavaju stavove svojih autora. Vrijeđanje i govor mržnje ne objavljujemo, a za govor mržnje se odgovara i krivično. Prije pisanja pogledajte pravila komentarisanja.
Halal ti svi jadranski otoci ako ćeš od njih napraviti gole otoke i napuniti ih ovom islamsko-srpsko-hrvatskom bagrom koja vabi ljude jedne na druge!
Ama, halal ti i čitav Madagaskar ako zatreba, a zatrebaće!!!
kako ce novi joze da ujedini levicu balkana, kada nije u stanju da odrzi jedan pristojan govor pred domacom levicom, a da ga ne izvizdu.
balkan je bila rupa i ostala. za vremene tita je bio u nesto povoljnijem polozaju jer su ameri podupirali jugoslaviju i sakom i kapom kao sigurnu barijeru prema komunistickoj rusiji.
danas smo ponovo ono sto smo oduvek i bili. niko i nista, ili bolje receno zadnja rupa na sviralu.
kao sto jednom napoleon rece, celi balkan nije vredan smrti jednog francuskog vojnika, te nas shodno tome i zaobidje u svom \"putu\" prema Moskvi.
kako bijase nekad, danas se ponovo vratilo na ono sto jesmo. nikada mi ne bijasmo nikakav bitan faktor osim nama samim u nasim medusobnim razmircama. za ostali svet bijasno nekad, a danas se vratismo na to nase staro, najzaostaliji i najprimitivniji deo evrope.
zatio nam pameti i uceni dadose nama vec poznati sinonim........balkanci.
, a u ljeto poslije s. mrti Mehmeda Handžića stao na č. elo ove g. rupe, p. omažući
na taj n. ačin mobilizaciju muslimana BiH za račun o. kupatora.
Derviš Korkut: BM. 1229/I (Z. avršio
t. eološki fakultet. O. suđen je na k. aznu od 8 godina l. išavanja s. lobode sa p. rinudnim r. adom, k. onfiskaciju
c. jelokupne i. movine i na g. ubitak p. olitičkih p. rava i p. rava na p. enziju i p. omoć s. ocijalnog o. siguranja u
. trajanju od 3 godine. P. očetak i. zdržavanja k. azne: 7. IV. 1947 od. O. tpušten po isteku kazne, 7. VI..1953.
godine.), Abdullah Dervišević: MB. 1484/A (n. astavnik M. edrese u Sarajevu. O. suđen je na k. aznu
l. išenja s. lobode sa p. rinudnim r. adom u t. rajanju od 6 godina i na 3 godine g. ubitka p. olitičkih p. rava i prava na pomoć socijalnog osiguranja. Početak izdržavanja kazne: od 24. V 1947. godine),
prava na pomoć socijalnog osiguranja. Početak izdržavanja kazne: od 24. V 1947. godine).
Prema statistikama koje su u UDB-i
pravljene 1949. godine, pod istragom i
represijom bilo je 806 članova organizacije
„Mladi muslimani“. Sačinjen je i
spisak uhapšenih po mjestima njihovog
djelovanja. Evo tih podataka:
Prema podacima iz prethodne tabele,
uhapšena su ukupno 682 člana organizacije,
čiji je socijalni sastav bio slijedeći:seljaka - 316, činovnika - 149, radnika
- 82, đaka - 41, studenata - 33, zanatlija
- 21 i ostalih - 39. Broj uhapšenih
po godinama starosti bio je sljedeći: do
25 godina - 398, preko 25 godina - 374.
Ešref Bakšić, Omer Behmen, Ešref Čampara, Ismet Kasumagić, Teufik Velagić,\" M. l. adi m. u. slimani 1939-1999\", Sarajevo 1999 god. ( 27 str.).. Kasim, Dobrača: MB. 821. (v. jeroučitelj i n. astavnik G. azi H. usrevbegove
m. edrese u Sarajevu. O. s. uđen na k. a. znu l. i. šenja s. l. obode sa p. r. inudnim r. a. dom u . trajanju od 15 godina,
k. o. nfiskaciju c. j. elokupne i. m. ovine i na g. u. bitak p. o. litičkih p. r. ava i p. r. ava na p. o. moć s. ocijalnog o. s. iguranja
u t. rajanju od 5 godina.
O. suđen što je: zajedno sa Korkut Dervišom, dr.Turković Kasimom i
Handžić Mehmedom iz Sarajeva stavio se tokom o. kupacije u s. lužbu f. ašističke Njemačke i stupili u
p. olitičku s. aradnju preko i. staknutog s. aradnika nj. emačkog f. ašizma Emin el-Huseina, Velikog jerusalimskog
muftije, koji je tada živio u Berlinu, o. državali veze sa njim, slali mu preko k. urira Njemačke
k. omande i. zvještaje v. ojno-p. olitičke p. rirode sa t. eritorije BiH o. rganizovavši p. redhodno p. rikupljanje tih
p. odataka, a za v. rijeme b. oravka El-Huseina u Sarajevu u aprilu 1943. godine o. držali sa njim p. osebno
u. govoreni s. astanak u z. gradi o. ndašnje ž. upanije, zatim krajem 1944. godine o. držali s. astanak u k. ući
Korkuta sa s. pecijalnim i. zaslanikom El-Huseinija, n. ekim A. rapom n. ovinarem, dok je Dobrača 1943.
god. išao i sam u Berlin,
Ovaj pregled ne odgovara stvarnom
stanju otkrivenih i uhapšenih mladomuslimana.
Poslije sačinjavanja ovoga
pregleda, UDB-a je vršila hapšenja i u
toku 1950. godine, ili je samo upozoreno
još niz članova Organizacije. Također,
izvjestan broj članova je hapšen u
periodu između 1950. i 1952. godine.
Kasnije je otkriveno „još 18 članova organizacije
‘Mladih muslimana’ na srezovima
bivše banjalučke oblasti“.
Proglašen je objavljen Ukazom Prezidijuma Narodne
Skupštine FNRJ br. 356 od 16.jula 1946. godine.5 U članu 2 pomenutog
zakona propisuje se da se „kao
krivično djelo protiv naroda i države
smatra svaka radnja kojom se ide za
tim da se putem nasilja obori ili ugrozi
postojeće državno uređenje FNRJ ili
da se ugrozi njena spoljna sigurnost
ili osnovne demokratske, političke,
nacionalne i ekonomske tekovine oslobodilačkog
rata: federativno uređenje
države, ravnopravnost i bratstvo jugoslovenskih
naroda i narodna vlast“.
Kazneno-popravni dom u Zenici
preimenovan je 27. septembra 1945.
godine, a u uputstvu o izvršenju kazni
se kaže: “Cilj kazne nije samo kažnjavanje
krivca, nego i prevaspitavanje
osuđenog u duhu odanosti otadžbini,
radne discipline i časnog odnosa prema
državnim i društvenim odnosima,
osposobljavanje osuđenog za uslove
zajedničkog života i učvršćivanje onih
crta njegova karaktera, koje će ga zadržati
od daljnjeg vršenja krivičnih
djela
Vlasti Austro-Ugarske monarhije
prihvatile su se velikog projekta izgradnje
Centralnog kaznenog zavoda
za Bosnu i Hercegovinu u Zenici, koji
je građen od 1886. do 1888. godine, a
dograđivan 1892., i od 1901. do 1904.
godine.1 Od samog osnivanja, u radu
sa osuđenicima primjenjivan je irski
progresivni sistem, koji se temelji na
„stepenovanom izdržavanju kazne i
zatvorenik je bio aktivni radnik“.2
U dugoj povijesti zenički zatvor mijenjao
je ime, prilagođavao se i navikavao
ideološko-političkim sistemima
i mehanizmima, ali je skoro uvijek u
stvarnosti formiran sistem „zajedničkog
zatvora“, koji je podrazumijevao
da se zajednički izdržavaju kazne lišenja
slobode svih osuđenih lica, bez
obzira na uzrast, visinu kazne, težinu
djela ili slično.
SALIH JALIMAM
Sažetak
Studija: POLITIČKI OSUĐENICI U KAZNENO-POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-
1954.GODINA ima za cilj da po prvi put znanstvenoj javnosti ukaže na jednu zatvorsku
instituciju (KPD u Zenici), još uvijek, po količini arhivske dokumentacije nedostupnu
i neiskorištenu. Riječ je prvorazrednim dokumentima, koji kada se istraže u povežu sa
određenim društveno-političko-ideološkim mijenama u tadašnjem jugoslovenskom društvu
mogu pomoći u identifikaciji određenih devijacija i deformacija istog društva.Okolnosti
rada na ovoj studiji su određivale neku vrstu selektivnosti, ali nije se izbjegla izvornost
i autentičnosti i osnovni cilj, da se započne sistematski i planski koristiti u znanstvenoistraživačkom
radu.
U dokumentaciji osuđenika se navodi: “Kao o. suđenik je, za čitavo vrijeme izdržavanja
k. azne, imao k. rajnje n. eprijateljsko d. ržanje. Inače je\" teški f. anatik\" i u tom smislu je i n. astupao
kod drugih o. suđenika, uglavnom bivših p. ripadnika o. rganizacije MM. Vrlo je uporan u o. kupljanju i
međusobnom p. ovezivanju ovih lica, p. ripremajući ih da po izlasku na slobodu n. astave svoju a. ktivnu
\"n. eprijateljsku djelatnost\", koristeći se već s. tečenim ž. ivotnim iskustvom. Pored bivših č. lanova MM,
radio je na o. kupljanju i drugih n. eprijateljski aktivnijih o. suđenika, od kojih je, po njihovom pristanku
da rade u toj o. rganizaciji, traženo da p. olažu i z. akletvu u c. ilju v. jernosti i o. danosti istoj. Njegova n. eprijateljska
a. gitacija je uglavnom u. smjerena na a. ktivnu b. orbu p. rotiv k.omunizma i sl. On smatra da k. omunistima
treba nanositi u. darac u svim v. idovima, pa čak i u p. ljački, p. odkradanju i dr.
S ove tačke gledišta - da li je toliki strah od fašizma i nacizma bio opravdan???
Sa ove tačke gledišta - da li su hodze, popovi i svećenici zaista mirotvorci???
Sa ove tačke gledišta - DA LI JE GOLI OTOK BIO (kao pojem za političke zatvorenike) NEPOTREBAN ILI PREMALEN???
“ U drugim podacima se navodi: „Odmah po dolasku u
Dom počeo je da n. eprijateljski djeluje među ostalim o. suđenicima. Veliki je vjernik, te kao takav podgovara
ostale o. suđenike da treba da vjeruju u Boga, da trebaju biti dobri muslimani i sl. Radi svoga
n. eprijateljskog djelovanja i. zolovan je od ostalih o. suđenika da ne bi n. egativno uticao na ostale. Veliki
uticaj ima na njega njegov brat koji je također n. eprijateljski r. aspoložen. Kao radnik je dosta s. lab, jer
i. zbjegava sve fizičke radove.“ Prilikom odobravanja uslovnog otpusta Državni sekretarijat za unutrašnje
poslove, Odjeljenje za i. zvršenje k. azni Sarajevo, Behmen Omeru je promijenilo mjesto prebivališta
i odredilo novo p. rebivalište u Sarajevu.
S ove tačke gledišta - da li je toliki strah od fašizma i nacizma bio opravdan???
Sa ove tačke gledišta - da li su hodze, popovi i svećenici zaista mirotvorci???
Sa ove tačke gledišta - DA LI JE GOLI OTOK BIO (kao pojem za političke zatvorenike) NEPOTREBAN ILI PREMALEN???
Naim Delinezirović: MB. 4119/A (učenik 4. razreda
osn. Škole (bravar). O. suđen na k. aznu z. atvora u trajanju od 15 godina. Početak k. azne: 23. V 1949., a
p. remješten u K.P. D. Foča 22. I 1954. godine. K. riv je što je stupio u \"t.erorističku\" o. rganizaciju zv. “Mladi
muslimani“, čiji je cilj bio o. baranje p. ostojećeg d. ržavnog u. ređenja u FNRJ. Kao č. lanovi o. rganizacije,
povremeno su o. državali s. astanke na kojima su d. onosili z. aključke o o. masovljavanju o. rganizacije,
p. rimali i čitali . ilegalne b. rošure).
Arhiv K.P.D. u Zenici, neobrađena arhivska građa;
\"Krivi su što su: obnovili za vrijeme okupacije protivnarodni rad „El- Hidaje“, sekcije „Mladi
muslimani“, pomoću kojih je G. estapo u vrijeme o. kupacije zemlje preko poznatih n. arodnih\"n. eprijatelja\"
Handžića i Dobrače, uz podršku višestrukog inostranog \"a.genta \"- jerusalemskog muftije El-Huseina,
„oformio\" z. loglasnu\" SS Handžar-diviziju, o. ptuženi su u vremenu nakon o. slobođenja zemlje, a naročito
1946. godine, kao o. rganizatori i r. ukovodioci p. ristupili o. rganizovanju na području Mostara i
Hercegovine p. rotivnarodnu i. legalnu i \" t.erorističku\" organizaciju, koju su nazvali „Mladi muslimani“,
nastojeći da pod p. laštom v. jerskog d. jelovanja o. kupe oko sebe što veći broj muslimana, naročito omladine,
radi n. asilnog o. baranja p. ostojećeg d. ruštvenog i d. ržavnog u. ređenja u FNRJ i u. spostave b. ivše
e. ksploatatorske v. lasti.“ -ARHIVA K.P.D. Zenica.
Omer
Behmen: MB.406/I (student šumarstva. O. suđen na k. aznu l. išenja s. lobode sa p. rinudnim r. adom u t. rajanju
od 20 godina i na k. aznu g. ubitka g. rađanskih p. rava, osim roditeljskih prava, u trajanju od 5 godina.U i. stražnom z. atvoru bio od 31. III 1949. Na i. zdržavanje k. azne u KPD Zenica
došao 13. X 1952. godine. Odlukom SIV od 28. XI l956. k. azna mu je s. manjena sa 20 godina na 16
godina. Odlukom SIV od 28. XI 1958. k. azna mu je s. manjena na 14 godina. P. remješten u KPD Sremska Mitrovica 27. IV 1951. godine.
Ismet Serdarević: MB.-3810/A (student
arhitekture. O. suđen je na k. aznu l. išenja s. lobode sa p. rinudnim . adom u trajanju od 20 godina), Tarik
Muftić: MB.3720/A (apsolvent medicine. O. suđen je na k. aznu l. išenja s. lobode sa p. rinudnim r. adom u
t. rajanju od 12 godina. P. remješten u KPD Foča 19. XII 1952.), Teufik Velagić (student agronomije sa
3 semestra. O. suđen je na l. išenje s. lobode sa p. rinudnim r. adom u trajanju od 15 godina), Hilmija Muftić:
MB. 3719/A (student medicine sa 4 semestra. O. suđen je na k. aznu l-. išenja s. lobode sa p. rinudnim
r. adom u trajanju od 16. godina. P. remješten u KPD Foča 6. X 1952.). Esad Kojić: MB.4205/A (đak
VII razreda Gazi Husrevbegove m. edrese. O. suđen na . k. aznu . lišenja s. lobode s p. rinudnim r. adom u trajanju
od 5 godina. Uslovno o. tpušten 29. IV 1953. god.), Mahmut Jarebica: MB. 3717/A (student
medicine. O. suđen je na k. aznu l. išenja s. lobode sa p. rinudnim r. adom u trajanju od 12.godina.
Mirsad Abazović-\" Kadrovski rat za BiH,\" Sarajevo, 1998 god.
Citat ;„Sjećam se takozvanog ustanka u Bosanskoj krajini 1950. godine, pod vođstvom generala JNA koji je
bio iz Hrvatske, kada je pohapšeno mnoštvo krajišnika Bošnjaka i na brzinu osuđeno na višegodišnju
robiju sa prisilnim radom, skoro sve od 12 do 20 godina. Odmah su razbacani po raznim radilištima
i rudnicima, a većina ih je radila u rudniku uglja ‘Barbara’ (Stara jama) u Zenici. Krajišnici, onakvi
kakvi su nam poznati: vrijedni, hrabri, odvažni i poslušni, svaki posao su radili svojski i redovno
prebacivali norme, pa čak su pobijedili i Aliju Sirotanovića. Ovo je zadavalo velike muke ostalim
zatvorenicima koji nisu mogli ni normu da ispune.“
Reuf Huseinagić, Kazamati jednoumlja - Kamena
suza, Gradačac, 1996 god.( 34 str).
Dr. Vjekoslav Kalea: MB. 5451 (O. suđen je na k. aznu z. atvora u trajanju od 6 godina zbog
toga što je: “podnosio dr. Sunariću podatke o . obožnjem o. rganizovanom p. rogonu Hrvata, š. irio l. ažnu
n. ep. p. ropagandu i bio preko dr. Sunarića a. gent s. trane d. ržave.“ Početak k. azne je od 8. VIII 1946. Svršetak
k. azne je 8.VIII 1952. godine),Dr. Pavle Varda: MB.6697 (O. suđen je na k. aznu z. atvora u t. rajanju
od 15 godina, a p. omilovan 12. I 1952. godine),Dr. Eugen Bilenki: MB.228 (Otpušten 31. VIII 1948.
godine), Dr.
Ivan Odić: MB.6599 (O. suđen od 29.VII 1945. do 29.VI 1965. god.
Teufik Selimović-Buđoni:
MB.404/I (načelnik odjeljenja OZN-e u Tuzli (8 razreda gimnazije) .Okružni sud u Sarajevu 1952
god.- Osuđen je na kaznu strogog zatvora u trajanju od 10 godina; Vrhovni sud BiH preinačio kaznu
na 5 godina i 6 mjeseci. Osuđen je što je: “ U svojstvu načelnika odjeljenja O.Z.N.-e neutvrđenog dana
1945. god. ili 1946. god., dobivši na upotrebu radioaparat koji je bio konfiskovan kao imovina narod.
neprijatelja, taj aparat prisvojio i potom 1949. god. prodao ga i novac potrošio.U svojstvu pomoćnika
ministra unutrašnjih poslova NRBiH početkom 1949. godine uzeo srebreni pribor za jelo koji je bio
zapremljen i pohranjen u MUP-u i odnio ga u svoj stan.U istom svojstvu u drugoj polovini 1948.
god. naredio Katan Ibrahimu, službeniku MUP-a koji je bio određen za sekvestra imovine porodice Akić
Derviša, kojoj je bio uskraćen daljnji povratak u našoj zemlji, da mu izda od sekvestiranih stvari trorednu
harmoniku, dva perzijska ćilima, foto-aparat, servize i drugo,
LITERATURA;
Salih Jalimam \" Prilozi historiji kaznenog zavoda u Zenic\"i (1886.-1945.) - Društvena istraživanja
\"Jugoslovernski komunizam - ideja i stvarnost,\" Tom II, Beograd, 1987 god. Milovan Đilas \" Tamnica i ideja\" Beograd
Valentin Kreševljak \" U četverokutu pakla\" Sarajevo, 1991god.
Slavko Grubišić \" Nad ponorom pakla\". Svjedočanstvo o komunističkim zločinima, Zagreb Ešref Bakšić, Omer Behmen, Ešref Čampara, Ismet Kasumagić, Teufik Velagić \" Mladi muslimani\"
1939-1999 god Sarajevo
Vera Kržišnik- Bukić \" Cazinska buna 1950\"god. „Svjetlost“, Sarajevo Mirsad Abazović \" Kadrovski rat za BiH\" Sarajevo
Zdravko Milošević \" Sudbina političkih zatvorenika u BiH\" Hrvatski žrtvoslov, Zagreb, Fra Tvrtko Ban \" Zatvorenik\" Zagreb,
F.Đidić-E.Hečimović,.“ Reuf Huseinagić \" Kazamati jednoumlja\" - Kamena
suza, Gradačac. Studija:
POLITIČKI OSUĐENICI U KAZNENO-POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA -Salih Jalimam.
S ove tačke gledišta - da li je toliki strah od fašizma i nacizma bio opravdan???
Sa ove tačke gledišta - da li su hodze, popovi i svećenici zaista mirotvorci???
Sa ove tačke gledišta - DA LI JE GOLI OTOK BIO (kao pojam za političke zatvorenike) NEPOTREBAN ILI PREMALEN???
Politic\'ke granice u regionu sastavnih zemalja nashe Yugoslavije,nisu,a i nece se nikada ni mijenjati samo je neophodno njihovo chishcenje i uklanjanje svih policijskih sadashnjih ,BArikada i bilo koja stranka da se otpochne tim pitanjem da bavi,nasigurno dobija najveci broj,Glasova\'te izlazi na sam vrh nastupajuce Vlasti\" !!!
„Zatvorske prilike
su se bitno ‘humanizovale’, ali politički
pritisak i psihičko iscrpljivanje su
se umnožili i pooštrili. No tek pod komunistima
će, s birokratskijim redom i
poboljšanjem higijene i hrane, duševna
cijeđenja i mučenja dobiti čudovišne,
naučne i totalne forme i razmjere.
Milovan Đilas, Tamnica i ideja, Beograd, 1989.g., 62 str.
Odjeljenje za izvršenje kazni 28. septembra
1946. godine uputilo je zahtjev
svim kazneno-popravnim domovima
da „sve oficire i vojnike Jugoslovenske
narodne armije podvoje u zasebne
prostorije gdje se neće mešati sa ostalim
osuđenicima (ovo otpada samo u
slučajevima dok su na radu). Postupak
prema njima treba da je bolji nego prema
ostalim o.suđenicima, a hrana da im
se i. zdaje po tablici predviđenoj za one
koji rade, bez obzira da li su zaposleni
ili ne. Ovdje ne spadaju oni d. ezerteri
koji su se poslije b. ekstva priključili
č. etničkim b. andama.
Izvještaj načelnika Odjeljenja za izvršenje kazni Ilije Zečevića, Arhiv KPD Zenica
Prvih godina (1945.-1954.) poslije
završetka Drugog svjetskog rata struktura
o. suđenika prema krivičnom djelu
projektira zbivanja koja su se dešavala
u samom jugoslavenskom društvu.
Većina zatvorenika u KPD-u Zenica
bili su osuđenici koji su suđeni za „r. atno
djelo“, ili, kako su ih osuđenici u
svom osuđeničkom žargonu nazivali:
u. staše, č. etnici, SS-ovci, z. eleni kadar,
folksdojčeri, škripari, d. ezerteri iz Jugoslovenske
narodne armije, a bilo je
i pravih r. atnih z. ločinaca, dok je izvršilaca
drugih k. rivičnih djela bilo sasvim
neznatan broj.
U članu 5 povelje U.N. o ljudskim pravima bilo je
propisano da niko „ne smije biti podvrgnut
mučenju ili okrutnom nečovječnom
ili ponižavajućem postupku
ili kažnjavanju“. FNRJ, kao i ostale
komunističke zemlje, uzdržala se od
glasanja. Kao mučenje je označeno
„svako djelovanje kojim službena ili
druga osoba na njezin podsticaj, uzrokuje
čovjeku tešku bol ili patnju, bilo
tjelesnu ili mentalnu, sa nakanom da
od njega ili treće osobe pribavi priznanje
ili podatke, ili da ga kazni za
djela koja je učinio ili za koje sumnja
da ih je učinio, ili s nakanom da njega
ili drugu osobu zastraši“.
Tako se
dešavalo da je dovoljno da propaganda
ili agitacija ide na ugrožavanje novog
poretka ili ometanje prilika ili obnove zemlje pa da se izreknu drastične
zatvorske kazne. Posebno se to manifestiralo
kroz „isključenje iz javnog
života, lišavanje prava na vršenje javnih
funkcija, gubitak svih građanskih
prava i svih povlastica“. Zanimljiva je
opaska jednog književnika koji je prošao
političku torturu i koji piše: “Antikvinslinška
operacija više nije imala za
cilj, svrhu samo da kazni za ono što je u
prošlosti učinjeno, a označeno kao izdaja
zemlje i naroda, već i da predupredi sve ono što, eventualno, može u budućnosti
da se učini. Djelo tako postaje manje
važno od toga ko ga je učinio.\"
.
U nastavku dalje stoji,tvrdi se da nije potrebno da propaganda
i agitacija sadrže direktan poziv,
nego se poziv može sadržati i posredno,
u svakoj agitaciji i propagandi koja
se prividno služi drugim riječima i postupcima
a u stvari ide za tim da nasilno
obori ili ugrozi državno uređenje.
Oblici u kojima se ova krivična djela
pojavljuju mogu biti razni, npr. u prividnom
iskorištavanju građanskih prava
(sloboda vršenja vjerskog obreda,
sloboda skupova i manifestacija), ako
se svojim stvarnim ciljem izraženim u
posljedicama ide na antidemokratsko
narušavanje demokratskog uređenja
FNRJ ili na to da se građani ometaju u
uživanju svojih prava kao što je sloboda
vjeroispovijesti i tome slično.
U Prvom odjeljenju Kazneno-popravnog
zavoda u Zenici sobe 26 i 28
(na prvom spratu) i 11 i 13 (na drugom
spratu) bile su namijenjene političkim
osuđenicima. U jednoj većoj sobi,
koju su nazivali „partizanska soba“,
bilo je smješteno više od stotinu osuđenika,
a svima je zajedničko bilo to
što su više ili manje vremena proveli
u partizanima.
Valentin Kreševljak, \"U četverokutu pakla\" Sarajevo, 1991 god. ( 82 str.)
Ćelija broj 13 bila je namijenjena imamima,
svećenicima. Osuđenici su je zvali
„hodžinsko-popovska“ soba. U njoj
su bili smješteni vjerski službenici
svih konfesija (islamska, katolička i tkz.
pravoslavna) koji su suđeni kao politički
zatvorenici. U periodu od 1950.
do 1951. godine u toj sobi bilo je oko
120 imama-hodža, 60-70 fratara (katoličkih
svećenika) i oko 15 popova.
Slavko Grubišić, Nad ponorom pakla. Svjedočanstvo o komunističkim zločinima, Zagreb, 2000.,
119-120 .“U gluho doba noći kod mene je upalo nekoliko krvnika. Bez ikakvih pitanja, skočili su na
mene i počeli me tući šakom i nogama. Kad su me potpuno savladali i oborili, napustili su ćeliju. (...)
Uslijed svih tortura bio sam već izgubio orijentaciju, nisam više znao ni koje je doba dana i godine.“
Kaznu zatvora su izdržavali i slijedeći franjevci: fra Alojzije Ćosić: MB. 6300, fra Ljubo Hrgić,
MB.222, fra Emil Miličević: MB.6458, fra Ljubo Sović: MB. 3090, fra Mirko Ćosić: MB. 3136, fra
Zorko Čolić: 3744, fra Mirko Brandić: 3892 (Umro u bolnici Doma 5. VI 1947. god.), fra Valerije Volder: MB. 2216, fra Ljudevit Brlić: MB. 1323, fra Karlo Grbavac: MB.6573, fra Bosiljko Gubić:
MB. 4360, fra Nikola Ivanković: MB. 4798, fra Krešimir Idžaković: MB.887, fra Anto Kozina:
MB. 2218, fra Anto Kobarić: MB.3078,
Iz arhivske
dokumentacije kaznenog zavoda u
Zenici identificira se da je najveći broj
političkih osuđenika bio u 1948. i 1949.
godini. U novembru mjesecu 1948. godine
navodi se da je bilo 3.069 muškaraca,
ali i 1.222 žena, što znači da je bilo
ukupno 4.294 političkih zatvorenika.19
U julu mjesecu 1949. godine političkih
osuđenika-muškaraca bilo je 2.957, a
žena 1.204. Političkih zatvorenika u
1949. godini bilo je ukupno 4.906
Radnik u proizvodnji kolača (m/ž)
La Delicia
Medicinski predstavnik - Stručni saradnik (m/ž)
Unifarm
Specijalista za carinu - deklarant (m/ž)
Lidl BH
Elektro-mehaničar za CNC opremu (m/ž)
RAMA-GLAS
Sales Activities Coordinator (m/f)
Porsche Inter Auto BH
Menadžer transporta - Disponent (m/ž)
FERCAM
Roštilj majstor - obuka (m)
Bosnian House Restaurant
Referent za uvoz i izvoz (m/ž)
Euro-Asfalt
Pomoćni slastičar (m/ž)
Fine Food
100% Home Office Kundenberater (m/w/d) | Onlineversandhandel
TELUS Digital
Key Account Manager (m/ž)
Klas
Prodajni savjetnik - Sarajevo (m/ž)
Big Bang
Glavni knjigovođa (m/ž)
RAMA-GLAS
Specijalist korisničke podrške na njemačkom jeziku (m/ž)
Mplus BiH
Referent za nabavku rezervnih dijelova za vozila i mašine (m/ž)
Euro-Asfalt
Kundenberater (m/w) im Bereich Telekommunikation – Service & Sales
Concentrix
Home Office Kundenberater/in (m/w/d) für ein führendes Unternehmen im Bereich Tee, Teemaschinen und Zubehör
TELUS Digital
Limar u proizvodnji ventilacionih kanala (m/ž)
HSVent
Konobar (m/ž)
Bosman Petrol
Direktor odjela za ljudske resurse (m/ž)
Kalea
Konobar - Barista (m/ž)
Segafredo Caffe
Farmaceutski tehničar (m/ž)
Dolfarm
Saradnik za brigu o potrošačima (m/ž)
Lidl BH
Higijeničarka (ž)
La Delicia
Hemijski inženjer – ekspert za procesne vode (m/ž)
RCB Nanotehnologija
Specijalist korisničke podrške na danskom jeziku (m/ž)
Mplus BiH
Radnici u turizmu (m/ž)
Plava Laguna
Radnik u proizvodnji (m/ž)
RAMA-GLAS
Direktor proizvodnje (m/ž)
Kalea
Account & Media Planning Manager (m/ž)
Europlakat BH
Tok utakmice: BiH - Rumunija 2:1
BiH saznala sve potencijalne rivale u baražu, žrijeb je u petak
Savršen kraj godine! Zmajevi golovima Tahirovića i Bajraktarevića savladali Rumune u Zenici
Pogledajte golčinu Bajraktarevića za pobjedu BiH protiv Rumunije
Kosovo ostalo bez baraža, BiH više nije najizgledniji rival Srbije