Komentari na članak: Titov unuk registrovao svoju Komunističku partiju

Beograd

Titov unuk registrovao svoju Komunističku partiju

SRNA

06.12.2010.

komentara

dijeljenja

Komentari (58)

Najnoviji Najbolji

Za komentarisanje je potrebna prijava. Prijavi se

NAPOMENA: Komentari su otvoreni za prijavljene korisnike i odražavaju stavove svojih autora. Vrijeđanje i govor mržnje ne objavljujemo, a za govor mržnje se odgovara i krivično. Prije pisanja pogledajte pravila komentarisanja.

BiH 0

6.12.2010.

SRETNO sa novom partijom, da BOG DA BILI USPJESNI I DOBILI GLASACE !!!

Štafeta 0

7.12.2010.

Ja dajem na peškeš štafetu pa molim ko hoće od drugarica da je pronosa a može da je i ljubi do mile volje .

Denzel 0

6.12.2010.

Super. Tamo i treba. Četnika puna Srbija. Pune ruke posla.

Ogoli 0

6.12.2010.

Halal ti svi jadranski otoci ako ćeš od njih napraviti gole otoke i napuniti ih ovom islamsko-srpsko-hrvatskom bagrom koja vabi ljude jedne na druge! Ama, halal ti i čitav Madagaskar ako zatreba, a zatrebaće!!!

zalost 0

6.12.2010.

kako ce novi joze da ujedini levicu balkana, kada nije u stanju da odrzi jedan pristojan govor pred domacom levicom, a da ga ne izvizdu. balkan je bila rupa i ostala. za vremene tita je bio u nesto povoljnijem polozaju jer su ameri podupirali jugoslaviju i sakom i kapom kao sigurnu barijeru prema komunistickoj rusiji. danas smo ponovo ono sto smo oduvek i bili. niko i nista, ili bolje receno zadnja rupa na sviralu. kao sto jednom napoleon rece, celi balkan nije vredan smrti jednog francuskog vojnika, te nas shodno tome i zaobidje u svom \"putu\" prema Moskvi. kako bijase nekad, danas se ponovo vratilo na ono sto jesmo. nikada mi ne bijasmo nikakav bitan faktor osim nama samim u nasim medusobnim razmircama. za ostali svet bijasno nekad, a danas se vratismo na to nase staro, najzaostaliji i najprimitivniji deo evrope. zatio nam pameti i uceni dadose nama vec poznati sinonim........balkanci.

Bas 0

6.12.2010.

Hoce li biti i zatvori za politicke prognanike?

-izgubljeno- 0

6.12.2010.

mi nikad napredovat...

vcxvxv 0

6.12.2010.

Nesto ovaj lik obucen ko fukara...

Domana 0

6.12.2010.

Josko . Potpisi ugovor sa Hrvatskom da ti iznajme Goli Otok . Nece moci svi tamo stati iznajmi jos par otoka za svaki slucaj .

BiH(FBiH,RS) 0

6.12.2010.

Iscekujuci,a uskoro i Komunistička partija Bosne i Hercegovine!!

123 0

6.12.2010.

IDEMO OPET U KRUG !!!

Uceni 0

7.12.2010.

, a u ljeto poslije s. mrti Mehmeda Handžića stao na č. elo ove g. rupe, p. omažući na taj n. ačin mobilizaciju muslimana BiH za račun o. kupatora. Derviš Korkut: BM. 1229/I (Z. avršio t. eološki fakultet. O. suđen je na k. aznu od 8 godina l. išavanja s. lobode sa p. rinudnim r. adom, k. onfiskaciju c. jelokupne i. movine i na g. ubitak p. olitičkih p. rava i p. rava na p. enziju i p. omoć s. ocijalnog o. siguranja u . trajanju od 3 godine. P. očetak i. zdržavanja k. azne: 7. IV. 1947 od. O. tpušten po isteku kazne, 7. VI..1953. godine.), Abdullah Dervišević: MB. 1484/A (n. astavnik M. edrese u Sarajevu. O. suđen je na k. aznu l. išenja s. lobode sa p. rinudnim r. adom u t. rajanju od 6 godina i na 3 godine g. ubitka p. olitičkih p. rava i prava na pomoć socijalnog osiguranja. Početak izdržavanja kazne: od 24. V 1947. godine), prava na pomoć socijalnog osiguranja. Početak izdržavanja kazne: od 24. V 1947. godine).

hoxi 5o1 0

6.12.2010.

hm, sve je moguce osim drvene peci i resetkaste case ko zna.... nikad ne reci nikad mozda nekad za 5o godina mozda mozda...

brat mili 0

6.12.2010.

zar nisu izumrli ovi hasisari

Zar 0

7.12.2010.

Zar ovaj tip nije u psihijatrijskoj bolnici u Beogradu ?

Opasnost 0

7.12.2010.

Prema statistikama koje su u UDB-i pravljene 1949. godine, pod istragom i represijom bilo je 806 članova organizacije „Mladi muslimani“. Sačinjen je i spisak uhapšenih po mjestima njihovog djelovanja. Evo tih podataka: Prema podacima iz prethodne tabele, uhapšena su ukupno 682 člana organizacije, čiji je socijalni sastav bio slijedeći:seljaka - 316, činovnika - 149, radnika - 82, đaka - 41, studenata - 33, zanatlija - 21 i ostalih - 39. Broj uhapšenih po godinama starosti bio je sljedeći: do 25 godina - 398, preko 25 godina - 374.

Osudeni 0

7.12.2010.

Ešref Bakšić, Omer Behmen, Ešref Čampara, Ismet Kasumagić, Teufik Velagić,\" M. l. adi m. u. slimani 1939-1999\", Sarajevo 1999 god. ( 27 str.).. Kasim, Dobrača: MB. 821. (v. jeroučitelj i n. astavnik G. azi H. usrevbegove m. edrese u Sarajevu. O. s. uđen na k. a. znu l. i. šenja s. l. obode sa p. r. inudnim r. a. dom u . trajanju od 15 godina, k. o. nfiskaciju c. j. elokupne i. m. ovine i na g. u. bitak p. o. litičkih p. r. ava i p. r. ava na p. o. moć s. ocijalnog o. s. iguranja u t. rajanju od 5 godina.

Prezir 0

7.12.2010.

O. suđen što je: zajedno sa Korkut Dervišom, dr.Turković Kasimom i Handžić Mehmedom iz Sarajeva stavio se tokom o. kupacije u s. lužbu f. ašističke Njemačke i stupili u p. olitičku s. aradnju preko i. staknutog s. aradnika nj. emačkog f. ašizma Emin el-Huseina, Velikog jerusalimskog muftije, koji je tada živio u Berlinu, o. državali veze sa njim, slali mu preko k. urira Njemačke k. omande i. zvještaje v. ojno-p. olitičke p. rirode sa t. eritorije BiH o. rganizovavši p. redhodno p. rikupljanje tih p. odataka, a za v. rijeme b. oravka El-Huseina u Sarajevu u aprilu 1943. godine o. držali sa njim p. osebno u. govoreni s. astanak u z. gradi o. ndašnje ž. upanije, zatim krajem 1944. godine o. držali s. astanak u k. ući Korkuta sa s. pecijalnim i. zaslanikom El-Huseinija, n. ekim A. rapom n. ovinarem, dok je Dobrača 1943. god. išao i sam u Berlin,

Procesi 0

7.12.2010.

Ovaj pregled ne odgovara stvarnom stanju otkrivenih i uhapšenih mladomuslimana. Poslije sačinjavanja ovoga pregleda, UDB-a je vršila hapšenja i u toku 1950. godine, ili je samo upozoreno još niz članova Organizacije. Također, izvjestan broj članova je hapšen u periodu između 1950. i 1952. godine. Kasnije je otkriveno „još 18 članova organizacije ‘Mladih muslimana’ na srezovima bivše banjalučke oblasti“.

Demokrate 0

7.12.2010.

Proglašen je objavljen Ukazom Prezidijuma Narodne Skupštine FNRJ br. 356 od 16.jula 1946. godine.5 U članu 2 pomenutog zakona propisuje se da se „kao krivično djelo protiv naroda i države smatra svaka radnja kojom se ide za tim da se putem nasilja obori ili ugrozi postojeće državno uređenje FNRJ ili da se ugrozi njena spoljna sigurnost ili osnovne demokratske, političke, nacionalne i ekonomske tekovine oslobodilačkog rata: federativno uređenje države, ravnopravnost i bratstvo jugoslovenskih naroda i narodna vlast“.

Namjena 0

7.12.2010.

Kazneno-popravni dom u Zenici preimenovan je 27. septembra 1945. godine, a u uputstvu o izvršenju kazni se kaže: “Cilj kazne nije samo kažnjavanje krivca, nego i prevaspitavanje osuđenog u duhu odanosti otadžbini, radne discipline i časnog odnosa prema državnim i društvenim odnosima, osposobljavanje osuđenog za uslove zajedničkog života i učvršćivanje onih crta njegova karaktera, koje će ga zadržati od daljnjeg vršenja krivičnih djela

Temelji 0

7.12.2010.

Vlasti Austro-Ugarske monarhije prihvatile su se velikog projekta izgradnje Centralnog kaznenog zavoda za Bosnu i Hercegovinu u Zenici, koji je građen od 1886. do 1888. godine, a dograđivan 1892., i od 1901. do 1904. godine.1 Od samog osnivanja, u radu sa osuđenicima primjenjivan je irski progresivni sistem, koji se temelji na „stepenovanom izdržavanju kazne i zatvorenik je bio aktivni radnik“.2 U dugoj povijesti zenički zatvor mijenjao je ime, prilagođavao se i navikavao ideološko-političkim sistemima i mehanizmima, ali je skoro uvijek u stvarnosti formiran sistem „zajedničkog zatvora“, koji je podrazumijevao da se zajednički izdržavaju kazne lišenja slobode svih osuđenih lica, bez obzira na uzrast, visinu kazne, težinu djela ili slično.

Studija 0

7.12.2010.

SALIH JALIMAM Sažetak Studija: POLITIČKI OSUĐENICI U KAZNENO-POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945- 1954.GODINA ima za cilj da po prvi put znanstvenoj javnosti ukaže na jednu zatvorsku instituciju (KPD u Zenici), još uvijek, po količini arhivske dokumentacije nedostupnu i neiskorištenu. Riječ je prvorazrednim dokumentima, koji kada se istraže u povežu sa određenim društveno-političko-ideološkim mijenama u tadašnjem jugoslovenskom društvu mogu pomoći u identifikaciji određenih devijacija i deformacija istog društva.Okolnosti rada na ovoj studiji su određivale neku vrstu selektivnosti, ali nije se izbjegla izvornost i autentičnosti i osnovni cilj, da se započne sistematski i planski koristiti u znanstvenoistraživačkom radu.

Hza 0

6.12.2010.

http://www.youtube.com/watch?v=e4gkoCrOfmY

Otpor 0

7.12.2010.

U dokumentaciji osuđenika se navodi: “Kao o. suđenik je, za čitavo vrijeme izdržavanja k. azne, imao k. rajnje n. eprijateljsko d. ržanje. Inače je\" teški f. anatik\" i u tom smislu je i n. astupao kod drugih o. suđenika, uglavnom bivših p. ripadnika o. rganizacije MM. Vrlo je uporan u o. kupljanju i međusobnom p. ovezivanju ovih lica, p. ripremajući ih da po izlasku na slobodu n. astave svoju a. ktivnu \"n. eprijateljsku djelatnost\", koristeći se već s. tečenim ž. ivotnim iskustvom. Pored bivših č. lanova MM, radio je na o. kupljanju i drugih n. eprijateljski aktivnijih o. suđenika, od kojih je, po njihovom pristanku da rade u toj o. rganizaciji, traženo da p. olažu i z. akletvu u c. ilju v. jernosti i o. danosti istoj. Njegova n. eprijateljska a. gitacija je uglavnom u. smjerena na a. ktivnu b. orbu p. rotiv k.omunizma i sl. On smatra da k. omunistima treba nanositi u. darac u svim v. idovima, pa čak i u p. ljački, p. odkradanju i dr.

GOLAC 0

7.12.2010.

S ove tačke gledišta - da li je toliki strah od fašizma i nacizma bio opravdan??? Sa ove tačke gledišta - da li su hodze, popovi i svećenici zaista mirotvorci??? Sa ove tačke gledišta - DA LI JE GOLI OTOK BIO (kao pojem za političke zatvorenike) NEPOTREBAN ILI PREMALEN???

Garibi 0

7.12.2010.

“ U drugim podacima se navodi: „Odmah po dolasku u Dom počeo je da n. eprijateljski djeluje među ostalim o. suđenicima. Veliki je vjernik, te kao takav podgovara ostale o. suđenike da treba da vjeruju u Boga, da trebaju biti dobri muslimani i sl. Radi svoga n. eprijateljskog djelovanja i. zolovan je od ostalih o. suđenika da ne bi n. egativno uticao na ostale. Veliki uticaj ima na njega njegov brat koji je također n. eprijateljski r. aspoložen. Kao radnik je dosta s. lab, jer i. zbjegava sve fizičke radove.“ Prilikom odobravanja uslovnog otpusta Državni sekretarijat za unutrašnje poslove, Odjeljenje za i. zvršenje k. azni Sarajevo, Behmen Omeru je promijenilo mjesto prebivališta i odredilo novo p. rebivalište u Sarajevu.

GOLAC 0

7.12.2010.

M.B. 0

7.12.2010.

Naim Delinezirović: MB. 4119/A (učenik 4. razreda osn. Škole (bravar). O. suđen na k. aznu z. atvora u trajanju od 15 godina. Početak k. azne: 23. V 1949., a p. remješten u K.P. D. Foča 22. I 1954. godine. K. riv je što je stupio u \"t.erorističku\" o. rganizaciju zv. “Mladi muslimani“, čiji je cilj bio o. baranje p. ostojećeg d. ržavnog u. ređenja u FNRJ. Kao č. lanovi o. rganizacije, povremeno su o. državali s. astanke na kojima su d. onosili z. aključke o o. masovljavanju o. rganizacije, p. rimali i čitali . ilegalne b. rošure).

Grada 0

7.12.2010.

Arhiv K.P.D. u Zenici, neobrađena arhivska građa; \"Krivi su što su: obnovili za vrijeme okupacije protivnarodni rad „El- Hidaje“, sekcije „Mladi muslimani“, pomoću kojih je G. estapo u vrijeme o. kupacije zemlje preko poznatih n. arodnih\"n. eprijatelja\" Handžića i Dobrače, uz podršku višestrukog inostranog \"a.genta \"- jerusalemskog muftije El-Huseina, „oformio\" z. loglasnu\" SS Handžar-diviziju, o. ptuženi su u vremenu nakon o. slobođenja zemlje, a naročito 1946. godine, kao o. rganizatori i r. ukovodioci p. ristupili o. rganizovanju na području Mostara i Hercegovine p. rotivnarodnu i. legalnu i \" t.erorističku\" organizaciju, koju su nazvali „Mladi muslimani“, nastojeći da pod p. laštom v. jerskog d. jelovanja o. kupe oko sebe što veći broj muslimana, naročito omladine, radi n. asilnog o. baranja p. ostojećeg d. ruštvenog i d. ržavnog u. ređenja u FNRJ i u. spostave b. ivše e. ksploatatorske v. lasti.“ -ARHIVA K.P.D. Zenica.

Razumni 0

7.12.2010.

Omer Behmen: MB.406/I (student šumarstva. O. suđen na k. aznu l. išenja s. lobode sa p. rinudnim r. adom u t. rajanju od 20 godina i na k. aznu g. ubitka g. rađanskih p. rava, osim roditeljskih prava, u trajanju od 5 godina.U i. stražnom z. atvoru bio od 31. III 1949. Na i. zdržavanje k. azne u KPD Zenica došao 13. X 1952. godine. Odlukom SIV od 28. XI l956. k. azna mu je s. manjena sa 20 godina na 16 godina. Odlukom SIV od 28. XI 1958. k. azna mu je s. manjena na 14 godina. P. remješten u KPD Sremska Mitrovica 27. IV 1951. godine.

Osudeni 0

7.12.2010.

Ismet Serdarević: MB.-3810/A (student arhitekture. O. suđen je na k. aznu l. išenja s. lobode sa p. rinudnim . adom u trajanju od 20 godina), Tarik Muftić: MB.3720/A (apsolvent medicine. O. suđen je na k. aznu l. išenja s. lobode sa p. rinudnim r. adom u t. rajanju od 12 godina. P. remješten u KPD Foča 19. XII 1952.), Teufik Velagić (student agronomije sa 3 semestra. O. suđen je na l. išenje s. lobode sa p. rinudnim r. adom u trajanju od 15 godina), Hilmija Muftić: MB. 3719/A (student medicine sa 4 semestra. O. suđen je na k. aznu l-. išenja s. lobode sa p. rinudnim r. adom u trajanju od 16. godina. P. remješten u KPD Foča 6. X 1952.). Esad Kojić: MB.4205/A (đak VII razreda Gazi Husrevbegove m. edrese. O. suđen na . k. aznu . lišenja s. lobode s p. rinudnim r. adom u trajanju od 5 godina. Uslovno o. tpušten 29. IV 1953. god.), Mahmut Jarebica: MB. 3717/A (student medicine. O. suđen je na k. aznu l. išenja s. lobode sa p. rinudnim r. adom u trajanju od 12.godina.

Gradovi 0

7.12.2010.

Grad i srez iz kojih su potjecali zatvorenici; Mostar 72 Sokolac 1 Trebinje 14 Vlasenica 1 Konjic 54 Maglaj 27 Gacko 24 Grad i srez Tuzla 23 Bileća 62 Tešanj 19 Nevesinje 62 Gradačac 12 Čapljina 29 Gračanica 8 Stolac 20 Brčko 5 Grad Sarajevo 122 Bijeljina 4 Srez Sarajevo 18 Lopare 3 Visoko 37 Zvornik 2 Višegrad 21 Doboj 1 Foča 19 Gad i srez Banja Luka 20 Bugojno 19 Cazin 17 Zenica 14 Kotor Varoš 5 Goražde 6 Bihać 4 Zavidovići 4 Prijedor 2 Travnik 2 Bosanska Gradiška 2 Fojnica 2

Lonac 0

7.12.2010.

Mirsad Abazović-\" Kadrovski rat za BiH,\" Sarajevo, 1998 god. Citat ;„Sjećam se takozvanog ustanka u Bosanskoj krajini 1950. godine, pod vođstvom generala JNA koji je bio iz Hrvatske, kada je pohapšeno mnoštvo krajišnika Bošnjaka i na brzinu osuđeno na višegodišnju robiju sa prisilnim radom, skoro sve od 12 do 20 godina. Odmah su razbacani po raznim radilištima i rudnicima, a većina ih je radila u rudniku uglja ‘Barbara’ (Stara jama) u Zenici. Krajišnici, onakvi kakvi su nam poznati: vrijedni, hrabri, odvažni i poslušni, svaki posao su radili svojski i redovno prebacivali norme, pa čak su pobijedili i Aliju Sirotanovića. Ovo je zadavalo velike muke ostalim zatvorenicima koji nisu mogli ni normu da ispune.“ Reuf Huseinagić, Kazamati jednoumlja - Kamena suza, Gradačac, 1996 god.( 34 str).

Godine 0

7.12.2010.

Dr. Vjekoslav Kalea: MB. 5451 (O. suđen je na k. aznu z. atvora u trajanju od 6 godina zbog toga što je: “podnosio dr. Sunariću podatke o . obožnjem o. rganizovanom p. rogonu Hrvata, š. irio l. ažnu n. ep. p. ropagandu i bio preko dr. Sunarića a. gent s. trane d. ržave.“ Početak k. azne je od 8. VIII 1946. Svršetak k. azne je 8.VIII 1952. godine),Dr. Pavle Varda: MB.6697 (O. suđen je na k. aznu z. atvora u t. rajanju od 15 godina, a p. omilovan 12. I 1952. godine),Dr. Eugen Bilenki: MB.228 (Otpušten 31. VIII 1948. godine), Dr. Ivan Odić: MB.6599 (O. suđen od 29.VII 1945. do 29.VI 1965. god.

Kazne 0

7.12.2010.

Teufik Selimović-Buđoni: MB.404/I (načelnik odjeljenja OZN-e u Tuzli (8 razreda gimnazije) .Okružni sud u Sarajevu 1952 god.- Osuđen je na kaznu strogog zatvora u trajanju od 10 godina; Vrhovni sud BiH preinačio kaznu na 5 godina i 6 mjeseci. Osuđen je što je: “ U svojstvu načelnika odjeljenja O.Z.N.-e neutvrđenog dana 1945. god. ili 1946. god., dobivši na upotrebu radioaparat koji je bio konfiskovan kao imovina narod. neprijatelja, taj aparat prisvojio i potom 1949. god. prodao ga i novac potrošio.U svojstvu pomoćnika ministra unutrašnjih poslova NRBiH početkom 1949. godine uzeo srebreni pribor za jelo koji je bio zapremljen i pohranjen u MUP-u i odnio ga u svoj stan.U istom svojstvu u drugoj polovini 1948. god. naredio Katan Ibrahimu, službeniku MUP-a koji je bio određen za sekvestra imovine porodice Akić Derviša, kojoj je bio uskraćen daljnji povratak u našoj zemlji, da mu izda od sekvestiranih stvari trorednu harmoniku, dva perzijska ćilima, foto-aparat, servize i drugo,

Izvori 0

7.12.2010.

LITERATURA; Salih Jalimam \" Prilozi historiji kaznenog zavoda u Zenic\"i (1886.-1945.) - Društvena istraživanja \"Jugoslovernski komunizam - ideja i stvarnost,\" Tom II, Beograd, 1987 god. Milovan Đilas \" Tamnica i ideja\" Beograd Valentin Kreševljak \" U četverokutu pakla\" Sarajevo, 1991god. Slavko Grubišić \" Nad ponorom pakla\". Svjedočanstvo o komunističkim zločinima, Zagreb Ešref Bakšić, Omer Behmen, Ešref Čampara, Ismet Kasumagić, Teufik Velagić \" Mladi muslimani\" 1939-1999 god Sarajevo Vera Kržišnik- Bukić \" Cazinska buna 1950\"god. „Svjetlost“, Sarajevo Mirsad Abazović \" Kadrovski rat za BiH\" Sarajevo Zdravko Milošević \" Sudbina političkih zatvorenika u BiH\" Hrvatski žrtvoslov, Zagreb, Fra Tvrtko Ban \" Zatvorenik\" Zagreb, F.Đidić-E.Hečimović,.“ Reuf Huseinagić \" Kazamati jednoumlja\" - Kamena suza, Gradačac. Studija: POLITIČKI OSUĐENICI U KAZNENO-POPRAVNOM DOMU U ZENICI 1945-1954.GODINA -Salih Jalimam.

GOLAC 0

8.12.2010.

S ove tačke gledišta - da li je toliki strah od fašizma i nacizma bio opravdan??? Sa ove tačke gledišta - da li su hodze, popovi i svećenici zaista mirotvorci??? Sa ove tačke gledišta - DA LI JE GOLI OTOK BIO (kao pojam za političke zatvorenike) NEPOTREBAN ILI PREMALEN???

Hetas 0

9.12.2010.

Politic\'ke granice u regionu sastavnih zemalja nashe Yugoslavije,nisu,a i nece se nikada ni mijenjati samo je neophodno njihovo chishcenje i uklanjanje svih policijskih sadashnjih ,BArikada i bilo koja stranka da se otpochne tim pitanjem da bavi,nasigurno dobija najveci broj,Glasova\'te izlazi na sam vrh nastupajuce Vlasti\" !!!

Uslovi 0

7.12.2010.

„Zatvorske prilike su se bitno ‘humanizovale’, ali politički pritisak i psihičko iscrpljivanje su se umnožili i pooštrili. No tek pod komunistima će, s birokratskijim redom i poboljšanjem higijene i hrane, duševna cijeđenja i mučenja dobiti čudovišne, naučne i totalne forme i razmjere. Milovan Đilas, Tamnica i ideja, Beograd, 1989.g., 62 str.

Izvjesta 0

7.12.2010.

Odjeljenje za izvršenje kazni 28. septembra 1946. godine uputilo je zahtjev svim kazneno-popravnim domovima da „sve oficire i vojnike Jugoslovenske narodne armije podvoje u zasebne prostorije gdje se neće mešati sa ostalim osuđenicima (ovo otpada samo u slučajevima dok su na radu). Postupak prema njima treba da je bolji nego prema ostalim o.suđenicima, a hrana da im se i. zdaje po tablici predviđenoj za one koji rade, bez obzira da li su zaposleni ili ne. Ovdje ne spadaju oni d. ezerteri koji su se poslije b. ekstva priključili č. etničkim b. andama. Izvještaj načelnika Odjeljenja za izvršenje kazni Ilije Zečevića, Arhiv KPD Zenica

Lista 0

7.12.2010.

Prvih godina (1945.-1954.) poslije završetka Drugog svjetskog rata struktura o. suđenika prema krivičnom djelu projektira zbivanja koja su se dešavala u samom jugoslavenskom društvu. Većina zatvorenika u KPD-u Zenica bili su osuđenici koji su suđeni za „r. atno djelo“, ili, kako su ih osuđenici u svom osuđeničkom žargonu nazivali: u. staše, č. etnici, SS-ovci, z. eleni kadar, folksdojčeri, škripari, d. ezerteri iz Jugoslovenske narodne armije, a bilo je i pravih r. atnih z. ločinaca, dok je izvršilaca drugih k. rivičnih djela bilo sasvim neznatan broj.

Eskivaze 0

7.12.2010.

U članu 5 povelje U.N. o ljudskim pravima bilo je propisano da niko „ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju“. FNRJ, kao i ostale komunističke zemlje, uzdržala se od glasanja. Kao mučenje je označeno „svako djelovanje kojim službena ili druga osoba na njezin podsticaj, uzrokuje čovjeku tešku bol ili patnju, bilo tjelesnu ili mentalnu, sa nakanom da od njega ili treće osobe pribavi priznanje ili podatke, ili da ga kazni za djela koja je učinio ili za koje sumnja da ih je učinio, ili s nakanom da njega ili drugu osobu zastraši“.

Tortura 0

7.12.2010.

Tako se dešavalo da je dovoljno da propaganda ili agitacija ide na ugrožavanje novog poretka ili ometanje prilika ili obnove zemlje pa da se izreknu drastične zatvorske kazne. Posebno se to manifestiralo kroz „isključenje iz javnog života, lišavanje prava na vršenje javnih funkcija, gubitak svih građanskih prava i svih povlastica“. Zanimljiva je opaska jednog književnika koji je prošao političku torturu i koji piše: “Antikvinslinška operacija više nije imala za cilj, svrhu samo da kazni za ono što je u prošlosti učinjeno, a označeno kao izdaja zemlje i naroda, već i da predupredi sve ono što, eventualno, može u budućnosti da se učini. Djelo tako postaje manje važno od toga ko ga je učinio.\" .

Propagandisti 0

7.12.2010.

U nastavku dalje stoji,tvrdi se da nije potrebno da propaganda i agitacija sadrže direktan poziv, nego se poziv može sadržati i posredno, u svakoj agitaciji i propagandi koja se prividno služi drugim riječima i postupcima a u stvari ide za tim da nasilno obori ili ugrozi državno uređenje. Oblici u kojima se ova krivična djela pojavljuju mogu biti razni, npr. u prividnom iskorištavanju građanskih prava (sloboda vršenja vjerskog obreda, sloboda skupova i manifestacija), ako se svojim stvarnim ciljem izraženim u posljedicama ide na antidemokratsko narušavanje demokratskog uređenja FNRJ ili na to da se građani ometaju u uživanju svojih prava kao što je sloboda vjeroispovijesti i tome slično.

lolcina 0

6.12.2010.

http://www.youtube.com/watch?v=0dJu1Jj7VTw get him !!!

Tretman 0

7.12.2010.

U Prvom odjeljenju Kazneno-popravnog zavoda u Zenici sobe 26 i 28 (na prvom spratu) i 11 i 13 (na drugom spratu) bile su namijenjene političkim osuđenicima. U jednoj većoj sobi, koju su nazivali „partizanska soba“, bilo je smješteno više od stotinu osuđenika, a svima je zajedničko bilo to što su više ili manje vremena proveli u partizanima. Valentin Kreševljak, \"U četverokutu pakla\" Sarajevo, 1991 god. ( 82 str.)

Celija 0

7.12.2010.

Ćelija broj 13 bila je namijenjena imamima, svećenicima. Osuđenici su je zvali „hodžinsko-popovska“ soba. U njoj su bili smješteni vjerski službenici svih konfesija (islamska, katolička i tkz. pravoslavna) koji su suđeni kao politički zatvorenici. U periodu od 1950. do 1951. godine u toj sobi bilo je oko 120 imama-hodža, 60-70 fratara (katoličkih svećenika) i oko 15 popova.

Svjedocenje 0

7.12.2010.

Slavko Grubišić, Nad ponorom pakla. Svjedočanstvo o komunističkim zločinima, Zagreb, 2000., 119-120 .“U gluho doba noći kod mene je upalo nekoliko krvnika. Bez ikakvih pitanja, skočili su na mene i počeli me tući šakom i nogama. Kad su me potpuno savladali i oborili, napustili su ćeliju. (...) Uslijed svih tortura bio sam već izgubio orijentaciju, nisam više znao ni koje je doba dana i godine.“ Kaznu zatvora su izdržavali i slijedeći franjevci: fra Alojzije Ćosić: MB. 6300, fra Ljubo Hrgić, MB.222, fra Emil Miličević: MB.6458, fra Ljubo Sović: MB. 3090, fra Mirko Ćosić: MB. 3136, fra Zorko Čolić: 3744, fra Mirko Brandić: 3892 (Umro u bolnici Doma 5. VI 1947. god.), fra Valerije Volder: MB. 2216, fra Ljudevit Brlić: MB. 1323, fra Karlo Grbavac: MB.6573, fra Bosiljko Gubić: MB. 4360, fra Nikola Ivanković: MB. 4798, fra Krešimir Idžaković: MB.887, fra Anto Kozina: MB. 2218, fra Anto Kobarić: MB.3078,

Robija 0

7.12.2010.

Iz arhivske dokumentacije kaznenog zavoda u Zenici identificira se da je najveći broj političkih osuđenika bio u 1948. i 1949. godini. U novembru mjesecu 1948. godine navodi se da je bilo 3.069 muškaraca, ali i 1.222 žena, što znači da je bilo ukupno 4.294 političkih zatvorenika.19 U julu mjesecu 1949. godine političkih osuđenika-muškaraca bilo je 2.957, a žena 1.204. Političkih zatvorenika u 1949. godini bilo je ukupno 4.906