Zapisnik o otvaranju, koji je, kako se pretpostavlja, vođen trebalo bi da bude dostavljen Prvom osnovnom sudu. Problem je, međutim, u tome što sem tročlane komisije, koju su činili savjetnici predsjednika Srbije Oliver Antić i Milorad Simić, kao i zamjenik generalnog sekretara predsjednika Srbije Nenad Jevremović, otvaranju depoa nije prisustvovao niko drugi, čime bi u javnosti otklonjena svaka sumnja u mogućnost zloupotrebe, piše Blic.rs.
Predstavnici suda za to bi bili najpogodniji, ocenjeuje bivši sudija Božo Prelević, jer bi njihovo prisustvo uklonilo sumnje da je išta od deponovanih stvari sklonjeno. I sam Antić je ranije izjavio da je upravo sud "zadužen da utvrdi šta pripada ostavinskoj masi, koja će se delijeliti među nasljednicima".
Skrivanje sadržaja paketa sa predmetima i dokumentima koje je Predsjedništvo SFRJ predalo Narodnoj banci Srbije (NBS) 1982. godine, čudi i Violetu Kočić Mitaček, advokaticu Titovog sina Miše i unuke Zlatice jer su otvaranje trezora tražili upravo nasljednici.
"Nasljednici su upravo preko suda tražili da se otvore amaneti, koji je potom tražio saglasnost predsjednika Republike. Logično je da iz Generalnog sekretarijata predsjednika, kao pravni nasljednici Predsjedništva SFRJ, daju saglasnost za otvaranje. Ali nije logično da samo oni budu na otvaranju, naročito jer je tročlana državna komisija, kako je navedeno i u dopisu Kabineta predsjednika Srbije Prvom osnovnom sudu, formirana za otvaranje depoa u postupku ostavinske rasprave", kaže Kočić Mitaček za Blic.
Portparol Prvog osnovnog suda Gordana Vuković kaže za Blic da otvaranje depoa nije bilo u njihovoj nadležnosti, već isključivo u nadležnosti tročlane državne komisije.
"Prvi osnovni sud je tražio dozvolu od NBS i predsjednika da se taj sef otvori kako bi bila raspravljena Titova zaostavština. Nakon toga dobili smo odgovor da je formirana državna komisija koja će se time baviti i da nema potrebe da predstavnici suda prisustvuju otvaranju", objašnjava Vukovićeva.
Titova unuka, Žarkova kćerka, Svetlana Broz najavljuje da će preko advokata podnijeti tužbu protiv predsjednika Srbije Tomislava Nikolića zbog kršenja Evropske konvencije o ljudskim pravima i prava na pravično i fer suđenje u ostavinskoj raspravi, jer niko od Titovih nasljednika ili predstavnika Prvog osnovnog suda u Beogradu nije bio pozvan na otvaranje depoa.
"Predsjednik države daje sebi za pravo da formira nekakvu komisiju koja će ulaziti u privatno vlasništvo nasljednika jednog pokojnika čija se ostavinska rasprava završava punih 30 godina" kaže Svetlana Broz za Blic.
Ona ocjenjuje da se time Tomislav Nikolić postavio iznad sudske vlasti te dodaje da je spremna ići i na Međunarodni sud pravde u Strazburu.
Navijači ismijavaju Riceovu djevojku zbog izgleda, slomljena je obrisala sve fotografije
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
