Ovakvih studenata u Srbiji ima na hiljade, a većina njih uveliko radi. No, mnogi smatraju da im treba pomoći da nastave školovanje jer će se tako povećati procenat fakultetski obrazovanih u Srbiji, koji je svega šest posto. Pomoć takozvanim vječitim studentima će se sastojati u ponudi da se prebace na bolonjski program ili kroz organizovanje dodatnih kurseva.
Najčešći razlog za zamrzavanje studentskog staža jeste borba za egzistenciju. Marija Dejanović (36) je prije više od jedne decenije napustila studije treće godine geologije na Rudarsko-geološkom fakultetu. Kako kaže, morala je da se zaposli.
"Morala sam sama da se izdržavam i više finansijski nisam mogla da podnesem i plaćanje studija. Ionako ne radim u struci, pa mi diploma ovog fakulteta i ne treba. U današnje vrijeme važniji su veza i kontakti koje imaš nego diploma, čija je vrijednost davno opala" pojadala se Marija novinarima srbijanskog lista "Blic".
Rok za diplomu oktobar 2014.
Novi problem za vječite studente jeste to što neće moći više da se tako nazivaju, jer će svoje ispitne obaveze morati da okončaju do 2013/2014. Oni koji to ne učine, automatski će morati da se ispišu. Ovo propisuje Zakon o visokom obrazovanju. Donedavno je rok bio 30. decembar 2012, ali je produžen za još jednu školsku godinu - za oktobar 2014.
Oni koji ne steknu diplomu do tog perioda, moći će da upišu neki drugi fakultet, ali ne iz iste oblasti. Ostavljena im je i mogućnost priznavanja ispita prilikom konkurisanja na drugi fakultet, ali neće moći da se školuju na račun poreskih obveznika. Iako ne postoji tačan broj ovih studenata, procjene su da je svaki peti akademac u Beogradu, gdje ih je najviše, vječiti student. Univerzitet u Beogradu je prije dvije godine dobio podatke sa 15 fakulteta - 12.354 studenta imala su apsolventski staž. Od ovog broja gotovo trećina je pravnika (4.000). Ali, među vječitima nisu samo apsolventi.
Ovaj broj je ranijih godina bio znatno veći, navodi prof. Branko Kovačević, rektor Univerziteta u Beogradu. On kaže da sada na oko 93.000 studenata ima oko 20 posto vječitih, a ranije ih je bilo duplo više.
"Nakon uvođenja bolonjskog sistema, uspeli smo da se rasteretimo i mnogi stariji studenti su uspjeli da privedu kraju školovanje. Njima svakako treba pomoći organizovanjem dodatnih kurseva", kaže rektor Kovačević i dodaje da među njima ima dosta onih koji imaju već 10 godina radnog iskustva, a diploma im je neophodna za dalju karijeru i napredovanje.
Fakulteti na čiju diplomu se dugo čeka i samim tim se i češće od nje odustaje, osim Rudarskog jesu i Pravni, Veterinarski i Poljoprivredni. Prosjek studiranja na ovim fakultetima je oko osam godina. Prema procjenama, Srbija je jedna od evropskih zemljama u kojima se najduže studira.
U Sektoru za nastavu u beogradskom Rektoratu napominju da će u narednom periodu naći rješenje za takozvana uska grla, ali i za tvrdoglave profesore. Takvih je svojevremeno bilo i na Mašinskom fakultetu u Beogradu.
"Uvijek se nađu dvije-tri tvrde profesorske glave zbog kojih se knjiga stavlja u stranu. Međutim, samoinicijativno smo još prije nekoliko godina ušli u bazu podataka i pozivali studente, razgovarali s njima i davali im vjetar u leđa da završe fakultet. Sada vječitih imamo samo oko 40 i nadam se da će i oni ubrzo uzeti diplomu", kaže prof. Milorad Milijančević, dekan ovog fakulteta.
Teško uskladiti posao i studije
Na univerzitetima u Kragujevcu, Novom Sadu i Nišu nemaju ni okvirne podatke o starim, predbolonjskim studentima. Na Univerzitetu u Nišu kažu da ih ima na gotovo svim fakultetima, ali da ih je znatno manje zbog uvođenja bolonjskog sistema. Oni koji su studirali po 15 i više godina uglavnom su u prethodne dvije-tri godine uspjeli da završe studije ili su ih napustili. Na ovdašnjem Mašinskom fakultetu kažu da vječitih studenata više nema. Nišlija Marko Ilić (35) ima skoro petnaestogodišnji staž studiranja na Pravnom fakultetu.
"Ostao mi je još samo jedan ispit, i stvarno me je sramota što ga do sada nisam položio. Ako uskoro ne završim studije, koje sam upisao po starom programu, prebacit će me na novi. U tom slučaju bih morao sigurno da polažem još neke ispite. Problem s mojim studiranjem nastao je jer sam nekoliko godina proveo u inostranstvu, pa sam se vratio u Niš i zaposlio se kao menadžer prodaje. Teško je uskladiti posao i studije", kaže Marko.
Prof. dr Radivoje Mitrović, državni sekretar Ministarstva prosvjete i nauke, smatra da ovakve studente ne treba tjerati iz obrazovnog sistema. "Pokušavamo da nađemo pravo rješenje i za one 'solunce' koji su po starom zakonu i starom programu upisali fakultet, u međuvremenu se zaposlili, dobili dijete, tako da nisu mogli da se posvete fakultetu. Ne treba da ih tjeramo iz sistema, već taj problem treba da riješimo u konceptu nove filozofije cjeloživotnog učenja", kaže Mitrović.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
