Ugrozili ustavni poredak i državu
0

Srbija optužila specijalce zbog oružane pobune 2001. godine

FENA
Milorad Ulemek Legija
Milorad Ulemek Legija
Srbijansko tužiteljstvo za organizirani kriminal podignulo je optužnicu protiv osam pripadnika nekadašnje jedinice za specijalne operacije (JSO) srbijanskog ministarstva unutarnjih poslova zbog organiziranja oružane pobune u novembru 2001., objavio je u petak srbijanski tužitelj za organizirani kriminal Miljko Radisavljević.

Među optuženima su bivši zapovjednik JSO-a Milorad Ulemek, ranije osuđen na 40 godina zatvora zbog organizacije ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića, kao i bivši zamjenik zapovjednika te postrojbe Zvezdan Jovanović, koji je kao izravan počinitelj ubistva također osuđen na 40 godina zatvora.

Radisavljević je, u izjavi koju prenose beogradski mediji, naveo kako su uz Ulemeka i Jovanovića također optuženi zapovjednik JSO-a u vrijeme oružane pobune Dušan Maričić, pomoćnici zapovjednika Mića Petraković, Veselin Lečić i Dragoslav Krsmanović, te pripadnici postrojbe Vladimir Potić i Dragiša Radić.

Njima se na teret stavlja kazneno djelo oružane pobune koju su, kako se navodi, organizirali u suradnji s ondašnjim vođom zločinačkog ''zemunskog klana'' Dušanom Spasojevićem, kao i kazneno djelo ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti države.

Po riječima Radisavljevića, tokom istrage nije utvrđeno da je iko, osim optuženih i pokojnog Spasojevića, sudjelovao u organiziranju oružane pobune, zbog čega je s podizanjem optužnice istodobno odbačena kaznena prijava protiv bivšeg srbijanskog premijera i tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije Vojislava Koštunice i ondašnjeg načelnika vojno-bezbednosne agencije Aca Tomića.

Prilikom pobune JSO-a, početkom novembra 2001., pripadnici postrojbe odbili su poslušnost srbijanskoj službi državne sigurnosti i na Novom Beogradu blokirali autoput, zatraživši donošenje zakona o suradnji s Haaškim sudom i smjenu tadašnjeg ministra policije Dušana Mihajlovića.

Ondašnji premijer Zoran Đinđić nije pristao smijeniti Mihajlovića, a kasnije je došlo do smjena u vrhu državne sigurnosti, nakon što su ostavke podnijeli načelnik Zoran Petrović i njegov zamjenik Zoran Mijatović.

Tužitelj Radisavljević naveo je kako se iz prikupljenih dokaza ne može zaključiti da je u vrijeme pobune postojao plan o kasnijem atentatu na premijera Đinđića u ožujku 2003., kao i da ta dva događaja povezuje samo to da su Ulemek, Jovanović i Spasojević u oba bili vodeći ljudi.

Prilikom pobune je, po riječima Radisavljevića, sustav pokazao svoje slabosti, pa se o njoj može govoriti kao o događaju koji je bio uvod u atentat na premijera Đinđića.